Predrag Matvejević
Predrag Matvejević (1932., Mostar - 2017., Zagreb) završio je Studij francuskog jezika i književnosti u Zagrebu. Godine 1967. doktorira na sveučilištu Sorbonne u Parizu. Do 1991. godine predavao je francusku književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kada odlazi iz Hrvatske. Od 1991. do 1994. predaje slavenske književnosti na Trećem pariškom sveučilištu (Nouvelle Sorbonne), a od 1994. do 2007. srpski i hrvatski jezik i srpsku i hrvatsku književnost na Rimskom sveučilištu La Sapienza. Autor brojnih eseja i knjiga, Otvorena pisma – moralne vježbe, Mediteranski brevijar, Druga Venecija, Jugoslavenstvo danas itd. Bio je i počasni doživotni potpredsjednik Međunarodnoga PEN kluba u Londonu. Odlikovan od predsjednika Republika u Francuskoj (Legija časti), Hrvatskoj (Red Danice hrvatske), Sloveniji i Italiji. Preminuo je 2017. godine u Zagrebu.
Naslovi u ponudi
Jugoslavenstvo danas
Jugoslavenstvo danas (1982.) propituje koncept jugoslavenstva u kontekstu političkih, kulturnih i društvenih prilika SFR Jugoslaviji, u razdoblju nakon Titove smrti. Djelo istražuje povijesne korijene jugoslavenske ideje i izazove u suvremenom trenutku.
Književni leksikon - strani pisci
Knjiga je napisana kao leksikon s kratkim pregledom života i rada brojnih stranih, svjetskih pisaca.
Razgovori s Krležom
Das Buch „Gespräche mit Krleža“ von Predrag Matvejević bietet einen tiefen Einblick in die Beziehung der Kultur zum großen Schriftsteller Miroslav Krleža.
Razgovori s Krležom
Der achten, erweiterten und ergänzten Auflage des Buches „Gespräche mit Krleža“ liegt eine CD mit einer Aufzeichnung des Gesprächs zwischen Krleža und Matvejević über das Treffen mit Tito 1939 in Šestine, die sibirischen Gräber, den Konflikt auf der linke
Razgovori s Krležom
Matvejević's "Conversations with Krlež" are a model for how one can critically approach the work of a great writer, while at the same time preserving his creativity and human dignity. Second, expanded edition.
Stari i novi razgovori s Krležom
These talks, started sometime in 1968, often stopped at considering the very form of this kind of talk.