Mirko Božić
Hrvatski književnik (Sinj, 21. IX. 1919 – Zagreb, 1. VIII. 1995), pravo studirao u Beogradu, apsolvirao u Zagrebu. Tijekom II. svjetskog rata sudjelovao u antifašističkom pokretu. Bio je direktor Drame HNK-a u Zagrebu 1952–54., a 1965–69. i intendant. Od 1955. bio je urednik je u raznim književnim časopisima i tjednicima. Aktivan je bio i u političkom životu: obavljao i dužnost potpredsjednika Sabora SR Hrvatske. Bio je redoviti član JAZU od 1975. Dobitnik je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo 1985.
U književnost je ušao dramskim jednočinkama s tematikom iz partizanskog života (Most, 1947; Devet gomolja, 1949), nastavljajući tu tematiku i nakon rata (Povlačenje, 1949; Skretnica, 1950), ali ulazeći sve više u tim dramama i u složena psihička stanja i dvojbe svojih junaka (Pravednik, 1961). Etičko-psihološki kompleks suvremenog čovjeka Božić dotiče i u dramama s aktualnom društvenom problematikom (Ljuljačka u tužnoj vrbi, 1957; Svilene papuče, 1959). U pripovijestima, jezikom punim neologizama, zaokupljen je psihološkom problematikom junaka suočenih sa sudbinskim situacijama u svom životu.
Najveći uspjeh postigao je »kurlanskom« romansijerskom trilogijom (Kurlani, 1952; Neisplakani, 1955; Tijela i duhovi, 1981). U njoj se podjednako otkrivaju i psihologija zajednice (tijekom mira i rata) i osobne nedaće pojedinaca koji, bez obzira na individualnost temperamenta i značaj, ipak zajednički svladavaju »prokletstvo života i sudbine«. Fabule tih romana zasnivaju se na prikazu ljudi iz Dalmatinske zagore u borbi podjednako s društvom i prirodnim silama. Božić se služi različitim književnim postupcima: od detaljnog analiziranja protagonista romana do esejističko-filozofskih i izrazito lirskih sekvenci. Smisao za humor i blagu satiru pokazao je i u dvama romanima s tematikom iz vremena rata (Colonnello, 1975; Bomba, 1976) te u televizijskoj seriji s istom tematikom (Čovik i po, 1974).
Iako je povremeno pisao i publicističke članke te kritičke osvrte, Božić je u prvome redu ostao romanopisac. Taj opus realizirao je u stalnom prožimanju tradicionalno-realističke i moderne stvaralačke tehnike: epska naracija s jedne i esejistički, monološko-asocijativni tip pripovijedanja s druge strane, izraz pun sentenci, simboličko-lirskih slika i metafora temeljna su obilježja Božićeva književnog djela, što ga je i dovelo u vrh suvremene hrvatske proze. Ostala djela: Novele (1953), Djevojka i hrast i druge priče (1975), Slavuji i šišmiši (1990).
Citiranje: Božić, Mirko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 3. 11. 2023.
Naslovi u ponudi
Kurlani
Der erste Teil der Kurlan-Trilogie, ein Roman, der in drei Teile gegliedert ist: „Karneval“, „Prozession“ und „Legende“. Die Handlung spielt im fiktiven Dorf Kurlani bei Sinj (Cetinska krajina, 1930er Jahre) und dreht sich um die Fehde zwischen den Brüder
Kurlani: Gornji i Donji
Roman poratne, tzv. zavičajne proze, objavljen 1952., dotjerana verzija datira iz 1956. godine, prvi je dio "kurlanske trilogije" (slijede mu "Neisplakani", 1955. i "Tijela i duhovi", 1981.) hrvatskog dramatičara, novelista i romanopisca.
Kurlani: Gornji i Donji
Roman poratne, tzv. zavičajne proze prvi je dio “kurlanske trilogije” hrvatskog dramatičara, novelista i romanopisca.
Kurlani: Gornji i Donji
Roman poratne, tzv. zavičajne proze, objavljen 1952., dotjerana verzija datira iz 1956. godine, prvi je dio "kurlanske trilogije" (slijede mu "Neisplakani", 1955. i "Tijela i duhovi", 1981.) hrvatskog dramatičara, novelista i romanopisca.
Neisplakani
Der zweite Teil der Kurlan-Trilogie, der am Vorabend des Zweiten Weltkriegs in der Region Cetinje spielt, erzählt die Geschichte von Gara, einem 16-jährigen Mädchen aus Donje Kurlani. Schwanger aus einer Affäre mit einem unbekannten Mann, sieht sich Gara
Neisplakani
Der Roman „Neisplakani“ erforscht die Themen des wirklichen Lebens, Beziehungen und Konflikte zwischen verschiedenen sozialen Schichten sowie tiefere menschliche Emotionen und Erfahrungen.
