Vladimir Geiger
Vladimir Geiger rodio se u Đakovu, 1962. godine. Diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Zagrebu s temom Njemačka narodna skupina u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941. – 1945.) a doktorirao je 1996. godine s tezom Njemačka etnička zajednica u Đakovu i Đakovštini od početka 19. do sredine 20. stoljeća. Od 1993. godine radi u Hrvatskome institutu za povijest u Zagrebu. Bavi se temama iz hrvatske povijesti 20. stoljeća, razdobljem Drugoga svjetskog rata i neposrednoga poraća i istraživanjem ljudskih gubitaka, istražuje povijest i sudbinu hrvatskih Nijemaca te partizansku i komunističku represiju i zločine u Hrvatskoj potkraj Drugoga svjetskog rata i neposrednoga poraća. Članom je uredništva Časopisa za suvremenu povijest (Hrvatski institut za povijest, Zagreb) i Tokova istorije (Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd) te je u Hrvatskome institutu za povijest voditeljem znanstvenoga projekta "Ljudski gubitci Hrvatske u Drugome svjetskom ratu i poraću".
Naslovi u ponudi
Dijalog povjesničara-istoričara 10/2
Izlaganja na temu druge/socijalističke Jugoslavije 1945.-1991.
Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946.: dokumenti. Knjiga 2: Slavonija, Srijem i Baranja
Die erste kritische Ausgabe von Originaldokumenten (187 an der Zahl) von Einheiten und Institutionen der NOV und PO Jugoslawiens und Kroatiens über die Aktionen gegen besiegte militärische und politische Gegner im Gebiet Slawoniens, Srijems und Baranjas v
Radni logor Valpovo 1945.-1946.: dokumenti
Das Arbeitslager Valpovo (1945–1946) war das größte Lager für Volksdeutsche in Kroatien nach dem Zweiten Weltkrieg. Etwa 4.000 Deutsche und Österreicher wurden dort interniert; mindestens 1.074 starben, zumeist an Hunger, Krankheiten und erschöpfender Arb