August Šenoa
August Šenoa (14. studenoga 1838. – 13. prosinca 1881.) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih književnika 19. stoljeća i utemeljitelj moderne hrvatske književnosti. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Pragu, a nakon povratka u domovinu radio je kao novinar, urednik i gradski bilježnik. Njegov rad imao je velik utjecaj na kulturni život tadašnje Hrvatske.
Šenoa je najpoznatiji po povijesnim romanima koji kombiniraju romantične, realističke i nacionalne elemente, poput Zlatarevo zlato (1871), Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna i Diogenes. U tim djelima uspješno je rekonstruirao hrvatsku povijest i ujedno promicao domoljublje, moralne vrijednosti i društvenu odgovornost.
Pisao je i pripovijetke, pjesme, kritike i feljtone, te uređivao časopis Vijenac, preko kojeg je oblikovao književne i kulturne tokove. Posebno je značajan njegov jezični doprinos – zalagao se za standardizaciju hrvatskog jezika i njegovo obogaćivanje književnim izrazom.
Umro je mlad, u 43. godini, nakon što je obolio pomažući unesrećenima tijekom velike zagrebačke poplave 1880. godine. Njegov književni i kulturni utjecaj ostaje trajan temelj hrvatske književnosti.
Naslovi u ponudi
Zlatarovo zlato
Prvi hrvatski povijesni roman - najzagrebačkija od svih priča. Priča je to o zabranjenoj ljubavi zlatarove kćeri i plemićeva sina na povijesnoj pozornici zagrebačkih ulica i trgova šesnaestog stoljeća.
Zlatarovo zlato
Zlatarovo zlato prvi je roman Augusta Šenoe napisan 1871. godine. To je ujedno i prvi hrvatski povijesni roman, koji govori o zagrebačkoj povijesti šesnaestog stoljeća (nakon Gupčeve Seljačke bune).
Zlatarovo zlato / Povjestice
“Zlatarevo zlato” i “Povjestice” zastupljene u programu školske lektire, u ovom izdanju izlaze opremljene opširnim predgovorom Krešimira Nemeca s dodacima koji dočaravaju atmosferu Šenoina vremena.