Armagedonske bitke: Megido i Jizreelska dolina od Brončanoga do Nuklearnoga doba
Knjiga svjetski poznatog arheologa i povjesničara istražuje Megiddo (hebr. Har Megiddo, grč. Armageddon) i dolinu Jezreel kao najkrvavije bojno polje svjetske povijesti. Tijekom 4000 godina, u ovom strateškom prolazu odigrano je 34 velike bitke.
Cline, sudionik iskopavanja u Megiddu, kombinira arheološke dokaze, povijesne zapise i moderne analize da rekonstruira sukobe koji su oblikovali civilizacije.Ključne bitke uključuju:
- Brončano doba (1457. pr. Kr.): Tutmoz III. pobjeđuje kananske saveznike u najranijoj zabilježenoj bitci na kola.
- Željezno doba: Bitka kod Megidda (609. pr. Kr.), gdje babilonski kralj Nebukadnezar II. ubija judovskog kralja Josiju, simbolizirajući slom Jude.
- Helenističko-rimsko razdoblje: Aleksandar Veliki zauzima regiju (332. pr. Kr.), a bitka kod Megidda (145. pr. Kr.) u Makkabejskom ustanku.
- Srednji vijek: Križari pod Godfrejem iz Bouillona (1099.) i Saladin (1187.) sukobljavaju se u dolini.
- Moderno doba: Napoleonova pobjeda nad Osmanlijama (1799.), britanske snage protiv Turaka u 1. svjetskom ratu (1918., gen. Allenby), izraelsko-arapski ratovi (1948., 1967., 1973.), uključujući Yom Kippur rat.
Cline ističe geostratešku važnost: dolina Jezreel, oazna ravnica okružena planinama (Tabor, Gilboa), idealna za kola i tenkove, ali zamka za nespremne. Koristi egipatske reljefe, biblijska pisma, osmanske arhive i moderne karte da prikaže taktike, vođe i posljedice. Knjiga kulminira spekulacijama o budućem „Armageddonu“ iz Otkrivenja, upozoravajući na rizike nuklearnog sukoba u ovoj regiji.
Ova sveobuhvatna kronika, bogata mapama i anegdotama, naglašava kako je Megiddo svjedočio usponu i padu imperija, od faraona do nuklearnih sila, čineći ga univerzalnim simbolom apokalipse i otpornosti.
Više primeraka je u ponudi
