Tajna Krvavog mosta
„Tajna Krvavog mosta“ (1912.) prvi je roman slavnog ciklusa „Grička vještica“ (ukupno sedam svezaka). Objavljen 1912. godine u nastavcima u „Malim novinama“, postao je trenutni hit i temelj popularne hrvatske povijesno-pustolovne proze.
Radnja se odvija u Zagrebu (Gornji grad – Grič, Kaptol), Varaždinu i Hrvatskom zagorju krajem 18. stoljeća (oko 1775.), u doba austrougarske vlasti, plemićkih intriga i društvenih tenzija. Priča počinje mračne olujne noći kad mlinar Matijak, stolar Boltek i kovač Klement u mlinu na Savi čuju glasine o mrtvacu pod Krvavim mostom. Tamo pronalaze tijelo ubijenog plemića Mernaya, probodeno venecijanskom iglom, omotano plaštem, s pergamentom na prsima: „Ti si prvi od devetorice koji treba da budu kažnjeni, a pratiće te tvojih osam drugova.“ Tri krsta označavaju osvetu.
U središtu su mladi junaci: plemić Anzelmo, hrabar i pravedan, te lijepa i hrabra Stanka (kasnije ključna figura cijelog ciklusa). Oni se upuštaju u vratolomnе pustolovine – skrivene tunele ispod Griča, dvorce, samostane, podzemne hodnike – kako bi razotkrili tko stoji iza serije misterioznih ubojstava plemića. Iza zločina krije se zavjera, osveta za stare nepravde, korupcija među elitom i sukob interesa.
Roman spaja elemente povijesnog romana, ljubavne priče, kriminalističkog trilera i gotičkog užasa: mračne noći, oluje, duhovi, tajne sobe, maskirani ubojice, progonjeni junaci. Zagorka vješto opisuje Zagreb 18. stoljeća – Krvavi most, crkvu sv. Marka, Kulu Lotrščak, Patačićev dvor, samostan sv. Klare – stvarajući živu atmosferu starog Griča.
Djelo je poznato po snažnim ženskim likovima (Stanka kao simbol hrabrosti i neovisnosti), kritici patrijarhata i društvenih nepravdi, te napetoj fabuli punoj preokreta. Smatra se remek-djelom hrvatske popularne književnosti, idealnim za ljubitelje pustolovina u povijesnom okruženju s dozom misterije i romantike.
Jedan primjerak je u ponudi
- Oštećene korice
- Požutjeli listovi
