Kriza i ekonomska politika

Globalna ekonomska i financijska kriza uzrokovala je u cijelom svijetu preispitivanje vladajuće ekonomske teorije i vratila je u žarište istraživanja političku ekonomiju, kao znanost koja spaja ekonomiju i politiku. Aktualnost političke ekonomije još je veća u tzv. tranzicijskim zemljama, koje se – uz aktualnu krizu – moraju baviti i problemima brzog rasta njihovih nacionalnih ekonomija, te konvergencije ekonomijama Europske unije. Ali, osnovni cilj tranzicije i ubrzanog razvoja izgradnja je novog ekonomskog sustava, te novih društvenih odnosa. Kako je rekao Slavoj Žižek, neoliberalizam je u 21. stoljeću kao ekonomska teorija umro s financijskom krizom 2008. godine. Nažalost, ovi moderni trendovi još uvijek nisu našli odraza u Hrvatskoj. Ekonomski neoliberalizam kojeg su na početku procesa izgradnje tržišnog gospodarstva 1990-tih, u Hrvatskoj prihvatile sve političke elite, uzrokom je neuspjele tranzicije, što osjećamo i danas. Izvori sadašnje krize postavljeni su u to vrijeme. Deregulacija i liberalizacija su potaknuli netransparentnu i nemoralnu privatizaciju, te produbili krizu u Hrvatskoj. Ekonomski neoliberalizam i neodgovarajuće ekonomske strategije koje su primjenjivale sve hrvatske Vlade i Hrvatska narodna banka, uzrokom su 'zakašnjele tranzicije' i krize u Hrvatskoj. Od 2000. do 2010. godine, nastavljena je primjena takvog neoliberalnog društvenog i ekonomskog modela - zasnovanog na potrošnji i prekomjernom zaduživanju u inozemstvu - što je dovelo do strukturne krize hrvatskog društva i gospodarstva, koju je globalna kriza samo produbila. Ovakva kretanja nisu predstavljala iznenađenje za dio ekonomske znanosti u Hrvatskoj. Pojedini su ekonomisti na vrijeme predvidjeli takav razvoj događaja.