Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade I-II

Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade I-II

Milan Prelog

Pregled osmanske vladavine u Bosni kroz političke, društvene i gospodarske promjene te stvaranje novog poretka. Pretisak iz 1913. godine.

Milan Prelog u djelu Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade I–II prikazuje prodor i učvršćivanje Osmanlija u Bosni od 15. stoljeća do kasnog osmanskog razdoblja. Analizira vojna osvajanja, postupno raspadanje srednjovjekovne bosanske države i preoblikovanje društvenih struktura pod novom upravom. Posebno se ističu promjene u zemljišnom sustavu, uvođenje timara i nova hijerarhija feudalnih odnosa. Djelo obuhvaća i širenje islama, procese islamizacije te suživot različitih konfesija unutar osmanskog administrativnog okvira. Prelog naglašava razvoj urbanih središta, nastanak gradova orijentalnog tipa i rast trgovačkih mreža koje povezuju Bosnu s Anatolijom, Balkanom i Mediteranom. U drugom dijelu knjige obrađuje funkcioniranje pašaluka, ulogu lokalnih elita, kapetanija i janjičarskog utjecaja, kao i povremene unutarnje pobune te reforme u kasnom razdoblju. Knjiga pruža širok pregled političkih događaja, ali i duboke uvide u svakodnevicu, pravni poredak, ekonomiju i kulturne mijene, stvarajući cjelovitu sliku osmanskog doba u Bosni.

Urednik
Ivan Sršen
Dimenzije
20,5 x 13,5 cm
Broj strana
368
Nakladnik
Fortuna d.o.o., Zagreb, 2023.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
978-9-53770-424-7

Dva primjerka su u ponudi

Primjerak broj 1

Stanje:Novo
Dodano u košaricu!

Primjerak broj 2

Stanje:Novo
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Izgon Mongola iz Hrvatske

Izgon Mongola iz Hrvatske

Ante Tresić-Pavičić

Knjiga Izgon Mongola iz Hrvatske, objavljena 1942. godine povodom sedamstote obljetnice mongolske provale i događaja iz 1242. godine, jedno je od najpoznatijih povijesnih djela Ante Tresića-Pavičića.

Matica hrvatska, 1942.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
7,26
Bribirski knezovi od plemena Šubić do god. 1347.

Bribirski knezovi od plemena Šubić do god. 1347.

Vjekoslav Klaić

Monografija o usponu i padu moćnog hrvatskog velikaškog roda Šubića Bribirskih s rodoslovnom tablicom, koju je napisao Vjekoslav Klaić (1849.–1928.), jedan od najvažnijih hrvatskih povjesničara 19. i početka 20. stoljeća.

Matica hrvatska, 1897.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
14,32 - 14,34
Fides publica (Javna vera) u pravnoj istoriji Srba i Hrvata do kraja XV veka

Fides publica (Javna vera) u pravnoj istoriji Srba i Hrvata do kraja XV veka

Marko Kostrenčić

"Fides publica (Javna vera)" (1930.) znamenita je pravnohistorijska studija Marka Kostrenčića o razvoju javne vjerodostojnosti isprava, notarskih ustanova i pravne sigurnosti u srednjovjekovnim hrvatskim i srpskim zemljama.

24 sata, 1930.
Srpski. Ćirilica. Tvrde korice.
14,62
Srednjevekovna srpska država: izabrani izvori

Srednjevekovna srpska država: izabrani izvori

Sima Ćirković

"Srednjevekovna srpska država – izabrani izvori" školska je zbirka primarnih povijesnih izvora za nastavu srednjovjekovne srpske povijesti u srednjim školama Jugoslavije.

Školska knjiga, 1959.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,74
Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, sv III. / 1898

Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, sv III. / 1898

Josip Brunšmid, Vjekoslav Klaić, Fran Bulić, Emilij Laszowski, Luka Jelić

Treći svezak „Vjesnika“ za 1898. donosi rodoslovne i povijesne priloge o hrvatskom plemstvu, arheološke i epigrafske studije, etnološke i vojno‑topografske crtice te izvješće o radu povijesnog društva.

Hrvatsko arheološko društvo, 1899.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
32,56
Povijest srednjega vijeka za V. razred gimnazije

Povijest srednjega vijeka za V. razred gimnazije

Vladimir Babić

„Povijest srednjega vijeka za V. razred gimnazije” udžbenik je iz 1953. godine koji pregledno prikazuje razvoj srednjovjekovne Europe uz bogate ilustracije, fotografije i povijesne karte.

Školska knjiga, 1953.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,42