Crtice iz slavonske povijesti s osobitim obzirom na prošlost županija: Križevačke, Virovitičke, Požeške, Cisdravske baranjske, Vukovske i Srijemske, te Kr. i slob. grada Osijeka u srednjem i novom vijeku

„Crtice iz slavonske povijesti s osobitim obzirom na prošlost županija: Križevačke, Virovitičke, Požeške, Cisdravske baranjske, Vukovske i Srijemske, te Kr. i slob. grada Osijeka u srednjem i novom vijeku“ klasično je djelo hrvatske historiografije koje je 1910. godine u Osijeku objavio Josip Bösendorfer (1876.–1957.), istaknuti slavonski povjesničar, gimnazijski profesor, ravnatelj osječkog muzeja i dugogodišnji istraživač regionalne prošlosti.

Knjiga predstavlja sustavan pregled povijesti Slavonije od srednjeg vijeka do 19. stoljeća, s posebnim osvrtom na upravnu, političku, gospodarsku i društvenu povijest pojedinih slavonskih županija. Bösendorfer se temelji na arhivskoj građi (ugarsko-hrvatskim, austrijskim i lokalnim izvorima), kritički analizira i ispravlja ranije radove (posebice mađarskog povjesničara D. Csánkija) te donosi brojne nove podatke i dokumente.

Posebna pozornost posvećena je:

• Križevačkoj, Virovitičkoj i Požeškoj županiji — njihovom teritorijalnom razvoju, plemićkim obiteljima i srednjovjekovnim institucijama.
• Baranjskoj, Vukovarskoj i Srijemskoj — područjima istočne Slavonije i Srijema, koja su bila izložena turskim osvajanjima, ratovima i kasnijoj rekolonizaciji.
• Osijeku — razvoju od srednjovjekovnog naselja preko tvrđave do kraljevskog i slobodnog grada 1809. godine.

Djelo obrađuje teme poput feudalnih odnosa, agrarnih prilika, crkvenih institucija, utjecaja Osmanlija, Habsburgovaca, Vojne krajine i procesa modernizacije u 18. i 19. stoljeću. Stil je znanstveno-popularan — jasan, dokumentiran, s mnoštvom činjenica, ali čitljiv i za širu publiku.

„Crtice“ su dugo ostale temeljno djelo za proučavanje slavonske povijesti i više puta su pretiskivane (npr. 1994.). I danas se smatraju nezaobilaznim izvorom za svakoga tko se zanima za regionalnu povijest istočne Hrvatske. Bösendorfer je ovim radom postavio temelje suvremenog slavonskog historiografskog bavljenja.