Émile Zola
Émile Zola (1840. – 1902.) bio je jedan od najznačajnijih francuskih pisaca i začetnik naturalizma u književnosti. Rođen je u Parizu, a djetinjstvo je proveo u Aix-en-Provenceu. Nakon smrti oca, obitelj je zapala u siromaštvo, što je snažno utjecalo na njegovo kasnije stvaralaštvo.
Zola je karijeru započeo kao novinar i književni kritičar, a međunarodnu slavu stekao je opsežnim romanom "Thérèse Raquin" (1867.), kojim je najavio naturalistički pristup – prikazivanje ljudi kao proizvoda nasljeđa i društvenih uvjeta. Najveći dio njegova stvaralaštva čini ciklus "Rougon-Macquart" (1871. – 1893.), sastavljen od 20 romana, u kojem kroz sudbine jedne obitelji prikazuje francusko društvo Drugog Carstva. Među najpoznatijim djelima ciklusa su "Germinal", "Zemlja", "Nana" i "Pasje leglo".
Zola je poznat i po svom političkom angažmanu, osobito u aferi Dreyfus, kada je otvorenim pismom "Optužujem!" (J'Accuse!, 1898.) stao u obranu nepravedno osuđenog židovskog časnika Alfreda Dreyfusa. Time je pokazao svoju predanost istini, pravdi i ljudskim pravima, riskirajući vlastitu slobodu i ugled.
Zola je umro 1902. godine u Parizu, pod sumnjivim okolnostima – moguće od trovanja ugljičnim monoksidom. Njegovo djelo ostaje temelj francuskog naturalizma i trajna inspiracija književnosti i društvenoj misli.
Titel im Angebot
Zemlja
Zemlja je socijalni roman objavljen 1887. godine, dio ciklusa "Rougon-Macquart", u kojem Zola prikazuje brutalnu stvarnost života francuskih seljaka.
Žerminal
In his best work, Germinal, Émile Zola realistically, in minute detail, described the inhuman living and working conditions of miners in northern France in the 1860s.
Žerminal
In his best work, Germinal, Émile Zola realistically described the inhuman living and working conditions of miners in northern France in the 60s of the 19th century.
Žerminal
Emil Zola je u svom najboljem delu Žerminalu realistično opisao nehumane uslove života i rada rudara u severnoj Francuskoj 60-ih godina 19. veka.
Zver-čovek
Roman istražuje destruktivne sile nasleđa, strasti i nasilja u modernom industrijskom društvu. Radnja se odvija uglavnom na železnici, simbolu brzine, sudbine i neizbežne propasti. „Čovek zver” je prvi opis kriminala u industrijskom svetu.