Među svjetlom i tminom
Roman Među svjetlom i tminom (1891.) temeljen je na kritici činovničkog aparata i strukturâ vlasti zbog čega je bio cenzuriran i objavljen je s izmijenjenim završetkom.
Roman Među svjetlom i tminom prikazuje društveni i moralni život slavonskog sela i građanskog društva krajem 19. stoljeća. Josip Kozarac kroz likove istražuje sukob između dobra i zla, poštenja i sebičnosti, odnosno „svjetla” i „tmine” u čovjeku i društvu. Glavni likovi suočavaju se s teškim životnim odlukama, društvenim nepravdama i osobnim iskušenjima. Kozarac opisuje kako neki likovi ostaju vjerni dobroti i poštenju („svjetlo”), dok drugi podliježu pohlepi, sebičnosti i nemoralu („tmina”). Čovjek uvijek bira između dobra i zla, a pravi mir i vrijednost života nalaze se u poštenju, radu i ljudskosti.
Jedan primerak je u ponudi
- Tragovi patine
