Povijest #4: Rimsko carstvo
Četvrti svezak Povijesti svijeta obrađuje razdoblje kasne Rimske republike, kao i cjelokupnu povijest Rimskog carstva, od njegovih vrhunaca pa sve do podjele Carstva 395. godine, kada dolazi do ubrzanog raspada njegovog zapadnog dijela.
Prijelaz iz Rimske Republike u Carstvo: Rimska Republika slabi zbog unutarnjih sukoba i građanskih ratova. Prvi trijumvirat (Cezar, Pompej, Kras) potkopava moć Senata. Cezarova diktatura i ubojstvo (44. pr. Kr.) vode do uspona Oktavijana, koji 27. pr. Kr. postaje August, prvi rimski car, uspostavljajući principat.
Razvoj i vrhunac Carstva: August preustrojava Rim, uvodeći standardizirani novac, poreze, birokraciju, profesionalnu vojsku, policiju i vatrogasce. Podržava umjetnost (Vergilije, Horacije) i koristi igre za propagandu. Carstvo doseže vrhunac pod Trajanom (117.), osvajajući Armeniju i Mezopotamiju. Rim upravlja helenističkim zemljama i keltskim područjima, šireći rimsku kulturu, pravo i arhitekturu. Helenistički utjecaj vidi se u umjetnosti, dok rimska infrastruktura (putevi, akvedukti) podupire ekspanziju.
Društvo, kultura i religija: Rimsko društvo bilo je slojevito, s patricijima, plebejcima i robovima. Kršćanstvo se širi, unatoč ranim progonima, postajući ključnim čimbenikom u kasnijem Carstvu. Kulturna dostignuća uključuju rimsko pravo i arhitekturu (Kolosej, Panteon).
Raspad Carstva: Nakon Trajana, Carstvo se suočava s krizama: ekonomskim problemima, unutarnjim sukobima i barbarskim upadima. Godine 395. Teodozije dijeli Carstvo na Zapadno i Istočno, što slabi Zapad, koji propada 476. svrgavanjem Romula Augustula. Istočno Carstvo (Bizant) nastavlja do 1453. Rimsko nasljeđe oblikuje zapadne institucije.
Jedan primerak je u ponudi
