Hegelova ontologija i teorija povijesnosti

Hegelova ontologija i teorija povijesnosti

Herbert Marcuse

Markuze se u ovom radu bavi tumačenjem Hegelove filozofije kroz prizmu ontologije i istoričnosti, pokušavajući da je poveže sa pitanjima koja su bila relevantna za egzistencijalizam i fenomenologiju u međuratnom periodu.

Markuze u Hegelovoj ontologiji i teoriji istoričnosti uspešno povezuje Hegelovu filozofiju sa kritičkom teorijom društva, razvijajući ontološku i istorijsku osnovu za razumevanje mogućnosti ljudske slobode u okviru istorijskog razvoja. Ovo delo predstavlja jedan od prvih koraka u njegovoj karijeri, postavljajući temelje za njegovu kasniju kritiku modernog kapitalizma i potrošačkog društva, i utirući put njegovim kasnijim delima kao što su „Jednodimenzionalni čovek“ i „Eros i civilizacija“.

Markuze u svom tumačenju Hegela naglašava ontološku strukturu bitka (Sein). Po Hegelu, biće nije statična kategorija, već se dijalektički razvija kroz procese postajanja i promene. Markuze ovo shvata kao osnovu za razumevanje ljudske egzistencije u društvenim i istorijskim uslovima. Za Markuzea, ontologija nije samo stvar apstraktne filozofske spekulacije, već ima neposredan značaj za razumevanje društvenih odnosa koji oblikuju ljudsko postojanje.

Markuze koristi Hegelovu dijalektiku da razvije svoju teoriju istoričnosti, koncept koji obuhvata istorijske procese kao ključ za formiranje ljudske svesti i društvenih struktura. Prema Markuzeu, istoričnost nije samo niz događaja, već proces kroz koji se ostvaruje sloboda i svest o mogućnosti transformacije društva. Istorijski razvoj, prema Hegelu i Markuzeu, ne dešava se automatski, već kroz sukobe (tzv. negativnosti) koji dovode do novog nivoa razumevanja i slobode.

Negativnost je ključni koncept u Markuzeovoj interpretaciji Hegela. Negativnost znači sposobnost da se negiraju postojeće društvene strukture i uslovi, što omogućava prostor za promene i transformaciju. U svom tumačenju, Markuze koristi Hegelov koncept dijalektičke negacije kao sredstvo za razumevanje kako se istorijski procesi razvijaju kroz konflikt i protivrečnost. Prema Markuzeu, ovaj proces nije puka destrukcija, već stvaralački čin koji vodi oslobođenju.

Markuze se takođe oslanja na Hajdegerovu egzistencijalnu analizu, ali je kombinuje sa Hegelovim dijalektičkim pristupom, naglašavajući društveni kontekst i istorijske uslove ljudske egzistencije. Dok Hajdeger ističe autentičnost i individualnost, Markuze smatra da se prava sloboda može ostvariti samo kroz transformaciju društvenih struktura koje ograničavaju pojedinca. Za Markuzea, kritička teorija je neophodna za analizu i razumevanje društvenih odnosa koji oblikuju ljudsko postojanje.

Markuzeov rad o Hegelu duboko je usmeren ka mogućnosti društvenih promena. Markuze tumači Hegelovu dijalektiku slobode kao poziv na akciju: pojedinac može postići slobodu kroz učešće u istorijskom procesu koji vodi ukidanju otuđujućih društvenih struktura. Na taj način, Markuzeova teorija nije samo akademska analiza već politički angažovana filozofija koja se zalaže za emancipaciju.

Titel des Originals
Hegels Ontologie und die Theorie der Geschichtlichkeit
Übersetzung
Branka Brujić
Maße
20 x 14 cm
Seitenzahl
346
Verlag
Veselin Masleša, Sarajevo, 1981.
 
Auflage: 1.500 Exemplare
 
Latein Schrift. Taschenbuch.
Sprache: Kroatisch.

Angeboten wird ein Exemplar

Zustand:Gebraucht, in ausgezeichnetem Zustand
Zum Warenkorb hinzugefügt!
 

Interessieren Sie sich für ein anderes Buch? Sie können das Angebot über unsere Suchmaschine suchen und finden oder Bücher nach Kategorien durchsuchen.

Diese Titel könnten Sie auch interessieren

Kontrarevolucija i revolt

Kontrarevolucija i revolt

Herbert Marcuse

In this book Herbert Marcuse makes clear that capitalism is now reorganizing itself to meet the threat of a revolution that, if realized, would be the most radical of revolutions: the first truly world-historical revolution.

Grafos, 1979.
Serbisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
6,54
Marx u digitalnom dobu: Dijalektički materijalizam na vratima tehnologije

Marx u digitalnom dobu: Dijalektički materijalizam na vratima tehnologije

Katarina Peović-Vuković

The book presents a Marxist analysis of the digital age, where technology is not a neutral tool, but a process subject to the logic of capital. The author advocates a 21st century democratic socialism: technology for needs, not profit.

Durieux, 2016.
Kroatisch. Latein Schrift. Fester Einband mit Schutzumschlag.
23,5821,22
Društvena teorija i socijalizam: Sociološko-političke studije

Društvena teorija i socijalizam: Sociološko-političke studije

Veljko Cvjetičanin

Knjiga predstavlja ozbiljan teorijski doprinos razumijevanju odnosa između moderne društvene teorije i socijalističke prakse, s posebnim fokusom na jugoslavensko samoupravno društvo.

Centar za kulturnu djelatnost (Cekade), 1986.
Kroatisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
4,98
Ruska revolucija od Lenjina do Staljina 1917 - 1929

Ruska revolucija od Lenjina do Staljina 1917 - 1929

Edward Hallett Carr
Globus, 1984.
Kroatisch. Latein Schrift. Fester Einband mit Schutzumschlag.
9,92 - 9,98
Dijalektički i historijski materijalizam

Dijalektički i historijski materijalizam

Predrag Vranicki
Matica hrvatska, 1958.
Kroatisch. Latein Schrift. Hardcover.
5,96
O socijalističkom moralu

O socijalističkom moralu

Univerzitetski komitet SKS, 1965.
Serbisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
6,88