Auron

Auron

Jasna Horvat

Auron je neobičan romaneskni tekst o zlatnom preseku – savršenoj, idealnoj proporciji lepote, univerzalnom tajnom kodu cele prirode i univerzuma, hiljadugodišnjem nadahnuću naučnika i umetnika.

Roman Auron na potpuno nov način (odnos poglavlja i pripovedača) ugrađuje zlatni presek u svoju konceptualnu strukturu, ali istovremeno na različite i zanimljive načine tematizuje zlatni presek i njegove pojave u svakodnevnom životu. Napeta basna otkriće glavnog junaka, razloge, načine i okolnosti misterioznog nestanka oreola sa kipa Svetog Marka na šibenskoj katedrali. Izuzetno intrigantni savremeni muški i ženski likovi predstavljeni su u najneobičnijim životnim okolnostima kroz koje progovaraju njihove porodične, emocionalne i profesionalne sklonosti, potrebe, frustracije i težnje. Tajne i ljubavi, na prvi pogled nepovezani životi, u dinamičnoj radnji romana čine mrežu osoba i likova povezanih sudbinom. Radnja se odvija u Osijeku i Šibeniku, ali i drugim svetskim metropolama. Isto tako, iako je reč o opisu savremenog doba, čitalac romana putuje kroz vekove. Kako glavni lik Auron živi samo jednu preokupaciju - lepotu - sa njom postaje portparol brojnih umetnika, umetničkih dela i umetnosti radi nje same. Ovo romanu daje karakteristike virtuelne kutije koja pruža informacije o brojnim zlatorezima: Bašćanskoj ploči, crkvi Svete Lucije u Jurandvoru, piramidama u Gizi, Mona Lizi, Pikasovom autoportretu, raznim muzičkim tvorevinama, kao i književnim delima čija je atraktivnost ispisala istoriju pisane reči. Kritikujući potrošačko društvo, SMS otuđenost, život po propisanim obrascima, i nametnuti kult tela i telesnosti, Auron donosi pravi kod lepote i ističe jedinstvenu ličnost svakog pojedinca, pa i samog čitaoca. Aktivna desna margina teksta čini ovaj roman prvim ilustrovanim romanom s desnom marginom u savremenoj hrvatskoj književnosti. Auron je idealno štivo za širok spektar čitalaca – od onih koji žele samo dobru i zanimljivu priču, preko onih koji su skloni neobičnom pripovedanju, do umetnika, studenata naučnika i radoznalih pojedinaca sklonih upoznavanju i razumevanju sveta u kome živimo.

Urednik
Nives Tomašević
Dimenzije
21,5 x 14 cm
Broj strana
295
Izdavač
Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Novo
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Pripovjedači iz Bosne

Pripovjedači iz Bosne

Hasan Kikić, Novak Simić, Alija Nametak

Pripovedači iz Bosne zauzimali su posebno mjesto u hrvatskoj književnosti od vremena srednjovjekovnih franjevaca do muslimanskih pobožnih pesnika. Sa pogovorom Miroslava Vaupotića pod naslovom „Prikazivači bosanskog sela“.

Spektar, 1974.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
3,26
Forum 2021/7-9

Forum 2021/7-9

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2021.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
4,98
Divlji kvas

Divlji kvas

Ivica Đikić

Ivica Đikić u Divljem kvasu maestralno, sa dosta humora i gorčine, oživljava atmosferu palanačkog grada u kome svako svakoga poznaje, i gde se prošlost i sadašnjost ne mogu razdvojiti

Fraktura, 2024.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
13,76
Kamo ide ovaj svijet

Kamo ide ovaj svijet

Darko Duga
Vlastita naklada, 1997.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
2,98
Seljačka buna

Seljačka buna

August Šenoa

Seljačka buna je istorijski roman Avgusta Šenoe, prvi put objavljen u časopisu Vijenac 1877. Jedan je od pet romana Avgusta Šenoe i njegov najvažniji istorijski roman. Sudiju otvaranja napisao je Josip Nađ.

Jutarnji list, 2004.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,20 - 5,22
Pet stoljeća hrvatske književnosti #14: Ivan Bunić Vučić

Pet stoljeća hrvatske književnosti #14: Ivan Bunić Vučić

Franjo Švelec

Pet stoljeća hrvatske književnosti (PSHK) najveći je izdavački projekat u povijesti hrvatske književnosti.

Zora, Matica hrvatska, 1975.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
5,98