Osvit: Slike iz tridesetih godina

Radnja se odvija u tridesetim godinama 19. stoljeća i prikazuje početke hrvatskog narodnog preporoda (ilirstva). Gjalski slika buđenje nacionalne svijesti među hrvatskim plemstvom i inteligencijom, sukobe između staroga konzervativnog poretka i novih ideja, ulogu književnosti i kulture u nacionalnom pokretu te prve korake prema političkom i kulturnom jedinstvu. Roman je strukturiran kao niz slika (odatle podnaslov Slike iz tridesetih godina), što mu daje mozaičan, živopisan karakter.

Stilski djelo predstavlja spoj realizma i romantizma: Gjalski vjerno rekonstruira povijesno ozračje, običaje, jezike i društvene odnose, ali istovremeno unosi romantičarski zanos, idealizaciju preporoditelja i optimistički pogled na narodnu budućnost. Kao i u većini svojih djela, autor kritički prikazuje plemstvo i građanstvo, ali u Osvitu prevladava pozitivan, gotovo himnički ton prema ilirskom pokretu.

Roman je imao veliki odjek u javnosti jer je tematizirao relativno blisku i još uvijek živo prisutnu prošlost. Smatra se nastavkom Šenoine tradicije povijesnog romana, ali s izraženijim realističkim pristupom i psihološkom karakterizacijom likova.

Osvit je važan dio Gjalskijeva opusa između njegovih poznatih društveno-kritičkih romana (U novom dvoru, Pod starim krovovima, Janko Borislavić) i kasnijih povijesnih djela (Za materinsku riječ, Dolazak Hrvata). Predstavlja ključni književni spomenik hrvatskog preporodnog razdoblja i svjedoči o autorovoj dubokoj nacionalnoj angažiranosti. Danas se cijeni kao antikvarna rijetkost i značajno djelo hrvatske povijesne proze kraja 19. stoljeća.