Samobor-grad: Povjesne crte o njemu i njegovim gospodarima
Ein rares Buch
Antiquität

Samobor-grad: Povjesne crte o njemu i njegovim gospodarima

Vjekoslav Noršić

Prva sustavnija monografija o povijesti grada Samobora i njegovih feudalnih gospodara od srednjeg vijeka do 19. stoljeća koju je objavio Vjekoslav Noršić (1880.–1953.), katolički svećenik i povjesničar iz Samobora.

Djelo donosi pregled povijesti Samobora od njegovih početaka u srednjem vijeku pa sve do novijeg doba, s posebnim naglaskom na feudalne gospodare grada i samoborskog vlastelinstva. Noršić detaljno opisuje pojedine plemićke obitelji koje su upravljale Samoborom (npr. Babonići, Celjski, Frankopani, Erdődy i druge), njihove međusobne odnose, sukobe, kupoprodaje i utjecaj na razvoj grada i okolice.

Knjiga je pisana na temelju arhivskih izvora, starih isprava i literature, što je za ono vrijeme bilo vrlo temeljito. Stil je jasan, pregledan i popularno-znanstveni — namijenjen ne samo stručnjacima nego i obrazovanim građanima Samobora i okolice. Autor izražava domoljubni ponos na prošlost svoga rodnog kraja, što je tipično za hrvatsku lokalnu historiografiju s početka 20. stoljeća.

Ovo je Noršićevo prvo veće objavljeno djelo. Kasnije je proširio i dopunio istu temu pa je 1942. izašlo drugo, prošireno izdanje. Knjiga je važna jer predstavlja temelj kasnijih samoborskih monografija i lokalne povijesti. Danas se smatra rijetkošću i traženim antikvarnim izdanjem.

Djelo je značajno za proučavanje povijesti Hrvatskog zagorja, feudalnih odnosa u kasnom srednjem vijeku i ranom novom vijeku te razvoja samoborskog kraja. Noršić je kasnije postao jedan od najplodnijih istraživača lokalne povijesti Samobora i okolnih župa.

Maße
21 x 13,5 cm
Seitenzahl
116
Verlag
Vlastita naklada, Samobor, 1912.
 
Latein Schrift. Taschenbuch.
Sprache: Kroatisch.

Angeboten wird ein Exemplar

Zustand:Gebraucht, in ausgezeichnetem Zustand
Zum Warenkorb hinzugefügt!
 

Interessieren Sie sich für ein anderes Buch? Sie können das Angebot über unsere Suchmaschine suchen und finden oder Bücher nach Kategorien durchsuchen.

Diese Titel könnten Sie auch interessieren

Hrvati koji su stvarali Europu

Hrvati koji su stvarali Europu

Ivan Tanta

Das Buch versammelt Kurzbiografien von dreißig Kroaten, die durch ihre Arbeit in verschiedenen Bereichen von Wissenschaft, Kunst und Gesellschaft einen Beitrag zur europäischen Geschichte geleistet haben.

Stari grad, 2003.
Kroatisch. Latein Schrift. Hardcover.
6,72 - 6,82
Hrvatska

Hrvatska

Antun Travirka

Dieses Buch erkundet das kulturelle und historische Erbe Kroatiens.

Forum, 2015.
Kroatisch. Latein Schrift. Fester Einband mit Schutzumschlag.
17,22
Pet stoljeća borbe za Hrvatsku: književnost, politika, historiografija, jezikoslovlje

Pet stoljeća borbe za Hrvatsku: književnost, politika, historiografija, jezikoslovlje

Mate Kovačević

Mate Kovačević istaknuo je kako je knjigu sažeto pisao usredotočivši se posebno na krivotvorine i prešućivanja unutar novije hrvatske povijesti, čiji su protagonisti uglavnom sljedbenici bivše jugokomunističke historiografije.

Hrvatsko slovo, 2013.
Kroatisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
14,82
Vojskovođa Svetozar Boroević 1856-1920.

Vojskovođa Svetozar Boroević 1856-1920.

Milan Pojić

Svetozar Boroević, najsposobniji austrougarski vojskovođa Prvog svjetskog rata, jedini Hrvat koji je dobio naslov feldmaršala i odlikovan najvišim austrijskim odlikovanjima, sustavno je prešućivan u hrvatskoj povijesti.

Hrvatski državni arhiv, 2006.
Kroatisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
5,46
Dubrovačke zidine

Dubrovačke zidine

Lukša Beritić

Gradske zidine Dubrovnika: stare, čvrste i visoke zidine i kule, koje sa svih strana opasuju Dubrovnik, ubrajaju se među najmasivnije , najljepše i najbolje sačuvane u Europi... One su istodobno sjajan spomenik žrtava i napora svih Dubrovčana.

Društvo prijatelja Dubrovačke starine, 1973.
Kroatisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
10,98
Pazin

Pazin

Petar Strčić

Pazin je grad u središnjoj Istri, poznat po svojoj bogatoj povijesti i prirodnim ljepotama. Smješten je iznad krškog ponora Pazinske jame, u koju ponire rijeka Pazinčica.

Skupština općine Pazin, 1982.
Kroatisch. Latein Schrift. Fester Einband mit Schutzumschlag.
15,6210,93