August Šenoa
August Šenoa (14. studenoga 1838. – 13. prosinca 1881.) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih književnika 19. stoljeća i utemeljitelj moderne hrvatske književnosti. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Pragu, a nakon povratka u domovinu radio je kao novinar, urednik i gradski bilježnik. Njegov rad imao je velik utjecaj na kulturni život tadašnje Hrvatske.
Šenoa je najpoznatiji po povijesnim romanima koji kombiniraju romantične, realističke i nacionalne elemente, poput Zlatarevo zlato (1871), Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna i Diogenes. U tim djelima uspješno je rekonstruirao hrvatsku povijest i ujedno promicao domoljublje, moralne vrijednosti i društvenu odgovornost.
Pisao je i pripovijetke, pjesme, kritike i feljtone, te uređivao časopis Vijenac, preko kojeg je oblikovao književne i kulturne tokove. Posebno je značajan njegov jezični doprinos – zalagao se za standardizaciju hrvatskog jezika i njegovo obogaćivanje književnim izrazom.
Umro je mlad, u 43. godini, nakon što je obolio pomažući unesrećenima tijekom velike zagrebačke poplave 1880. godine. Njegov književni i kulturni utjecaj ostaje trajan temelj hrvatske književnosti.
Titles in our offer
Branka
Branka ist ein Mädchen aus der Mittelschicht. Sie verlor ihre Eltern und wuchs bei ihrer Großmutter auf. Sie entwickelt sich zu einer schönen und intelligenten Person. Sie absolviert die Lehrerausbildung und ist voller Ideale.
Branka / Karanfil s pjesnikova groba / Čuvaj se senjske ruke
Der Roman „Branka“ von August Šenoa erschien 1881 und ist eines seiner bekanntesten Werke, angesiedelt im Kontext der kroatischen Gesellschaft des 19. Jahrhunderts.
Čuvaj se senjske ruke - Ilijina oporuka
Čuvaj se senjske ruke / Ilijina oporuka
Ovaj istorijski roman opisuje život i borbu uskoka protiv Mlečana u prvoj polovini 17. veka (tačnije, od 1600. do 1614. godine).
Djela Augusta Šenoe - Čuvaj se senjske ruke, Diogenes
Čuvaj se Senjine ruke je istorijski i politički roman Avgusta Šenoe, napisan i prvi put objavljen 1876. Diogen je poslednji Šenoin dovršeni istorijski roman: na neki način je i eksperimentalan i nov.