Aleksandar Hercen

Aleksandar Ivanovič Hercen (Moskva, 6. april 1812. – Pariz, 21. januar 1870.), poznat i kao Aleksandr Gercen i pod pseudonimom Iskander, ruski je književnik, publicista i politički mislilac. Jedna je od ključnih ličnosti ruske intelektualne istorije devetnaestog veka i začetnika ruskog socijalizma. Studirao je prirodne nauke na Moskovskom univerzitetu, a zbog opozicionih uverenja bio je hapšen i prognan.
Rusiju je napustio 1847. i ostatak života proveo u zapadnoj Evropi. Revolucionarni događaji 1848. i njihovi porazi produbili su njegovu sumnju u jednostavne predstave istorijskog napretka. Zalagao se za oslobođenje seljaka, društvenu pravdu i slobodu pojedinca, odbacujući opravdavanje sadašnjeg nasilja obećanjem buduće sreće.
U Londonu je 1853. osnovao Slobodnu rusku štampariju. S Nikolajem Ogarjovom povezan je sa izdavanjem Polarne zvezde i lista Kolokol – Zvono, pokrenutog 1857. Njegovi tekstovi tajno su ulazili u Rusiju, razotkrivali samovolju vlasti i podsticali rasprave o reformama.
Najpoznatiji roman Ko je kriv?, objavljivan 1845–1846., a kao knjiga 1847., ličnu i porodičnu dramu povezuje s kritikom društvenih okolnosti. Pripovetke Doktor Krupov i Svraka kradljivica takođe istražuju nepravdu, ljudsko dostojanstvo i ograničenja nametnuta pojedincu.
Središnje književno ostvarenje predstavljaju Prošlost i razmišljanja, obimni memoari nastajali od pedesetih godina do kraja života. U njima se lična sećanja, porodične tragedije, portreti savremenika i istorija evropskih ideja povezuju u živu autobiografsku celinu. Važno mesto zauzima i esejistička knjiga S druge obale.
Hercenova proza spaja ironiju, pripovedačku živost i filozofsku pronicljivost. Njegov trajni značaj proizlazi iz odbrane čovekove slobode pred državnom prinudom i ideologijama koje pojedinca podređuju navodnoj istorijskoj nužnosti.
Titles in our offer
Prošlost i razmišljanja
Hercen piše autobiografiju i hroniku 19. veka u delu „Prošlost i razmišljanja“. Od detinjstva u Moskvi, preko izgnanstva u Rusiji do života u emigraciji. Duboka analiza društva i lične sudbine - remek-delo ruskih memoara.
