U registraturi

U registraturi

Ante Kovačić

U registru je najpoznatiji roman Ante Kovačića. Roman je objavljivan u nastavcima tokom 1888. godine u časopisu Vijenac. Po oceni kritičara, najznačajniji hrvatski roman 19. veka, uz „Seljačku bunu“ Avgusta Šenoe.

Glavni lik je Ivica Kičmanović, sin seljaka Jožice, veselog čoveka kojeg su seljani zbog sviranja u seoskom „orkestru” zvali „Zgubidan”. Njihov najbliži komšija, zdepasti „Kanonik“, imao je ćerku Anicu i sinove Pera i Mihu, a kako su Jožičina deca bila bistrija, razvila se zavist i rivalstvo. Ivica je odlično završio osnovnu školu i nastavio školovanje uz pomoć Mecene, živeći u kući svog dobrotvora, kod svog „komandira“ Žorža. Mecena je neženja, bogat, maglovite prošlosti: u duši ima živote nekoliko ljudi čiju je smrt indirektno prikrio nakon što je obeščastio lepu seljanku Doru. Kada je Ivica napunio devetnaest godina, kod Mecene se uselila Laura, njegova rođaka, devojka čudne prošlosti i još čudnije budućnosti. Međutim, Ivica saznaje da je ona Mecenina ljubavnica, pa se petlja sa njom, zbog čega ga Mecena tera iz njegovog dvorca. Ivica se vraća kući, gde ga ponovo dočekuje zavist porodice komšije „Kanonike“, čiji sin Miha ga je obogatio bogatim brakom. Mećena je u međuvremenu otrovala i opljačkala Laura, koja je kasnije iz pisma saznala da je on zapravo njen otac, a davno obeščašćena luda Dora majka. Laura traži Ivicu i pomaže Jožici da izgradi novu kuću. Seljani su ih ogovarali zbog divljeg braka, ali Laura neće izgubiti slobodu, pa Ivicu radije vraća da završi školovanje, a sama nastavlja da živi sa Mihom, dok mu supruga Justa ne pogine u neobjašnjivim okolnostima, sa pomoć Laure. Ivica shvata da je Laura kriminalac i želi da se oženi „kanonikovom” ćerkom Anicom, kojoj nalazi službu kod jedne gospođe, kod koje je i sam radio kao instruktor. Laura, u dogovoru sa svojim novim ljubavnikom Ferkonjom, takođe udavi Mihu, ukrade Mihin novac i beži, ali i Ferkonju ubije pri podeli plena. Prevarantka Laura i dalje želi da povrati Ivicu, a kada on to odbije, ona mu upada u svatove sa razbojnicima i redom ih ubija: Ivičina majka, otac Jožica, „Kanonik“, kidnapuje Anicu i sakati je u šumi odsecanjem. njene grudi. Ivica je preživeo masakr, pa ranjenik svedoči na sudu protiv Laure, koja je konačno streljana. Ni kap krvi ne kapne iz njenih grudi. Ivica odlazi u krevet, postaje veziva, ali ubrzo poludi, zapali sve dosijee i izgori u toj vatri.

Urednik
Branka Primorac, Seid Serdarević
Ilustracije
Stanko Abadžić
Naslovnica
Vanja Cuculić
Dimenzije
21 x 13 cm
Broj strana
455
Nakladnik
Večernji list, Zagreb, 2004.
 
Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
9-53-716101-3

Dva primjerka su u ponudi

Primjerak broj 1

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!

Primjerak broj 2

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

U registraturi

U registraturi

Ante Kovačić
Jugoslovenska knjiga, 1950.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
7,99
Pet stoljeća hrvatske književnosti # 49 - U registraturi

Pet stoljeća hrvatske književnosti # 49 - U registraturi

Ante Kovačić
Zora, 1962.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
4,99
Život bez muke

Život bez muke

Predrag Čudić
Narodna knjiga, 1987.
Srpski. Latinica. Broširano s ovitkom.
5,99
Proces / Preobrazba

Proces / Preobrazba

Franz Kafka

Proces je roman Franza Kafke, napisan između 1914. i 1915. godine i objavljen 1925. godine. Preobrazba je pripovijetka Franza Kafke, prvi put objavljena 1915., i svakako najslavnije njegovo djelo uz romane Proces i Dvorac.

Europapress holding, 2008.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,42 - 5,64
Crna legija

Crna legija

Zane Grey

Roman je mračan, strastven i pun Grejovih epskih opisa planina i oluja. Smatra se jednim od njegovih najnapetijih i najtragičnijih dela; adaptiran je za film četiri puta (najpoznatije 1930. sa Džekom Holtom i Fej Rej i 1940. sa Rojem Rodžersom).

Otokar Keršovani, 1966.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
4,72
Više ih umire od tuge

Više ih umire od tuge

Saul Bellow

Priča je ispričana kroz oči naratora Keneta Trahtenberga, 35-godišnjeg asistenta profesora ruske književnosti, rođenog u Parizu, ali sada živi na Srednjem zapadu SAD.

Veselin Masleša, 1990.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
5,98