Herodotova povijest: dio prvi, knjige I–IV

Herodotova povijest, dio prvi objavljena je u Zagrebu 1887. godine kao peti svezak znamenite Matičine biblioteke Prievodi grčkih i rimskih klasika. Djelo predstavlja prvo hrvatsko cjelovitije upoznavanje čitatelja s najvažnijim djelom grčke historiografije, a preveo ga je, uvod napisao i opsežnim bilješkama popratio dr. Avgust Musić, jedan od najistaknutijih hrvatskih klasičnih filologa svojega vremena.

Ovaj prvi dio obuhvaća prve četiri knjige Herodotove Povijesti te prati uspon Perzijskoga Carstva, vladavinu kraljeva Kreza, Kira, Kambiza i Darija te opise Egipta, Skitije i drugih naroda tada poznatoga svijeta. Osim političkih i vojnih događaja, Herodot donosi bogatstvo zemljopisnih, etnografskih i kulturnih podataka zbog čega ga se često naziva ocem povijesti, ali i začetnikom kulturne antropologije.

Izdanje je izvorno bilo objavljeno u tvrdom uvezu i pripadalo je važnom Matičinom projektu približavanja antičke književnosti hrvatskoj publici. Iste godine je objavljen i drugi dio (knjige V-IX) Herodotove Povijesti, tako da je cjelovit prijevod bio dostupan hrvatskoj publici. Musić nije bio samo prevoditelj, nego je za oba sveska napisao uvodne studije te dodao opsežne bilješke i tumačenja.

Knjiga ima iznimnu kulturnu vrijednost jer označava početke sustavnoga prevođenja antičkih klasika na hrvatski jezik. Prema Matičinim podacima, tiskano je oko 2.000 primjeraka, što ga danas čini relativno rijetkim antikvarnim izdanjem.

Musićev prijevod desetljećima je bio standardno hrvatsko izdanje Herodota te je ostao važna sastavnica hrvatske klasičnofilološke i prevoditeljske tradicije. Više od stotinu godina kasnije Matica hrvatska objavila je novi cjeloviti prijevod koji je priredio Dubravko Škiljan, no Musićev se prijevod i danas smatra pionirskim djelom hrvatske klasične filologije.