Juraj Križanić: Sabrana građa o 300-obljetnici smrti (1683-1983)

Križanić, rođen u Obrhu kod Ribnika, obrazovao se kod isusovača, studirao filozofiju u Grazu i teologiju u Bolonji i Rimu. Nadahnut idejom ujedinjenja Slavena pod katoličkim crkvom, odlazi u Rusiju 1659., ali biva prognan u Sibir zbog svojih reformnih ideja. Tamo piše značajna dela, uključujući „Politiku” i „Gramatiku”, zagovarajući zajednički slavenski jezik i kulturnu povezanost. Golub naglašava Križanićevu svestranost – bavio se teologijom, filozofijom, jezikom, glazbom, ekonomijom i politikom – te njegovu viziju ekumenizma i globalizacije, daleko ispred njegovog vremena.

Knjiga ističe Križanićevu odanost Bogu i domovini, njegovu skromnost i stradalništvo, ali i intelektualnu hrabrost. Golub ga prikazuje kao "hrvatskog Don Kuijotea", čije su ideje, poput pravednijeg svijeta, ostale relevantne. Djelo uključuje popis Križanićevih radova i bogatu bibliografiju, čineći ga ključnim izvorom za razumijevanje njegovog nasljeđa.