
Sabbathov teatar
Filip Rot, majstor introspektivne proze, stvara divlji, erotski i mizantropski portret starenja i gubitka u Sabatovom pozorištu. Remek-delo Rotove zrelosti, roman zagriza tabue, slaveći pobunu protiv „dobrih manira“.
Glavni junak Miki Sabat, šezdesetčetvorogodišnji lutkar i bivši avangardni umetnik, živi u Njujorku i na Madagaskaru, opsednut smrću svoje ljubavnice Drenke Balič, hrvatske imigrantkinje koja je umrla od raka. Njena smrt pokreće kaskadu sećanja i destruktivnih postupaka: Sabat masturbira na njenom grobu, spava sa prostitutkama, sukobljava se sa porodicom i prijateljima i ismeva konvencije.
Roman, podeljen na pet delova, prati Sabatovo „pozorište“ - groteskni kabare života gde se seks, umetnost i smrt mešaju. Sukobljava se sa svojom drugom ženom Rouz, ćerkom Mišel (koja ga optužuje za antisemitizam), sinom Mortijem (koji je umro od droge) i prijateljem Normanom, psihijatrom koji ga spasava od samoubistva. Flešbekovi otkrivaju Sabatovu prošlost: pedesetih godina 20. veka u Grinič Vilidžu, gde je stvarao provokativne lutkarske predstave o seksu i politici, inspirisane komedijom del arte i Frojdom.
Rot analizira američki san kroz Sabatov cinizam: „Život je farsa, a smrt je pozorišna dekoracija.“ Teme su duboke – muška seksualnost kao opsesija, tuga kao erotomanija, jevrejski identitet u postmodernoj Americi, umetnost kao bekstvo od ništavila. Stil je vrtložan, vulgaran, pun monologa i dijaloga koji se graniče sa opscenošću, ali duboko ljudski: Sabat nije heroj, već tragični klovn koji odbija da umre.
Dva primerka su u ponudi





