Grička vještica 2: Malleus Maleficarum
"Malleus maleficarum" najtamniji je i najnapetiji dio ciklusa "Grička vještica". Nakon Nerine smrti u Contessi Neri", Zagreb 1731. tone u histeriju lova na vještice.
Fanatični isusovac otac Sebastijan preuzima inkvizitorski sud i koristi zloglasni priručnik „Malleus maleficarum“ kao oružje. Optužuje se svaka žena koja odskače: liječi biljem, čita knjige ili se jednostavno usudi misliti svojom glavom.
Glavna žrtva postaje mlada plemkinja Sulamit Juranić, kojoj podmeću Nerinu knjigu čarolija. Na lomači završavaju deseci nevinih; među njima i povijesna Barbara Želin, čija stvarna smrt 1731. Zagorku je inspirirala za roman.
Četiri heroine iz prvog dijela – grofica Oršić, barunica Ratkay, Soka i Manda – stvaraju tajnu žensku mrežu. Riskirajući život, spašavaju optužene kroz skrivene hodnike Griča, lažiraju čuda i razotkrivaju da iza progona stoje pohlepa velikaša i politički obračuni s banom. Drama kulminira velikim procesom na Markovu trgu, gdje se Sulamit suočava s mučenjem i lomačom, a heroine izvode očajnički plan spašavanja.
Roman je pun krvi, vatre i suza, ali i snažnog feminističkog naboja: žene, prezrene i progonjene, postaju jedina snaga koja se suprotstavlja crkvenoj i svjetovnoj tiraniji. Zagorka ovdje najotvorenije optužuje klerikalizam i patrijarhat, čineći „Malleus maleficarum“ ne samo najboljim nastavkom, nego i jednim od najvažnijih hrvatskih povijesnih romana 20. stoljeća.
Jedan primerak je u ponudi
