August Šenoa
August Šenoa (14. studenoga 1838. – 13. prosinca 1881.) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih književnika 19. stoljeća i utemeljitelj moderne hrvatske književnosti. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Pragu, a nakon povratka u domovinu radio je kao novinar, urednik i gradski bilježnik. Njegov rad imao je velik utjecaj na kulturni život tadašnje Hrvatske.
Šenoa je najpoznatiji po povijesnim romanima koji kombiniraju romantične, realističke i nacionalne elemente, poput Zlatarevo zlato (1871), Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna i Diogenes. U tim djelima uspješno je rekonstruirao hrvatsku povijest i ujedno promicao domoljublje, moralne vrijednosti i društvenu odgovornost.
Pisao je i pripovijetke, pjesme, kritike i feljtone, te uređivao časopis Vijenac, preko kojeg je oblikovao književne i kulturne tokove. Posebno je značajan njegov jezični doprinos – zalagao se za standardizaciju hrvatskog jezika i njegovo obogaćivanje književnim izrazom.
Umro je mlad, u 43. godini, nakon što je obolio pomažući unesrećenima tijekom velike zagrebačke poplave 1880. godine. Njegov književni i kulturni utjecaj ostaje trajan temelj hrvatske književnosti.
Naslovi u ponudi
Povjestice
August Šenoas „Povjestice“ ist eine Sammlung erzählender Gedichte, die historische Ereignisse, Legenden und Volksmotive miteinander verbinden.
Prijan Lovro
Prijan Lovro Augusta Šenoe pripovijetka je o darovitom, ali nesretnom mladiću kojega siromaštvo, društvene prilike i razočaranja postupno vode prema životnom slomu i tragičnoj sudbini.
Pripovijesti I.: Ljubica - Turopoljski top - Blijedi mjesec - Do tri puta Bog pomaže - Dusi narodne straže - Prijan Lovro - Lijepa Anka
Prosjak Luka
Luka prosjak (3. knjiga Sabranih dela) jedna je od najpoznatijih i najdirljivijih hrvatskih kratkih priča. Topla priča o slepom prosjaku Luki, njegovoj plemenitoj duši, patnji i dubokoj ljudskoj mudrosti u zagrebačkom kraju 19. veka.
Prosjak Luka - Prijan Lovro
U svojim romanima „Prosjak Luka“ i „Prijan Lovro“, August Šenoa istražuje sudbine običnih ljudi kroz prizmu društvene nepravde i morala. Kroz Lukinu patnju i Lovrinu dobrotu, Šenoa poziva na razumevanje i solidarnost, ostavljajući snažan utisak na čitaoc
Sabrane pjesme I–III
„Sabrane pesme I–III“ obuhvataju celokupno pesničko delo velikog hrvatskog književnika – od lirskih, patriotskih i ljubavnih pesama do povremenih poema i prevoda. Najkompletnije izdanje Šenove poezije u međuratnom periodu.
Seljačka buna
Seljačka buna je istorijski roman Avgusta Šenoe, prvi put objavljen u časopisu Vijenac 1877. Jedan je od pet romana Avgusta Šenoe i njegov najvažniji istorijski roman. Sudiju otvaranja napisao je Josip Nađ.
