August Šenoa
August Šenoa (14. studenoga 1838. – 13. prosinca 1881.) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih književnika 19. stoljeća i utemeljitelj moderne hrvatske književnosti. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Pragu, a nakon povratka u domovinu radio je kao novinar, urednik i gradski bilježnik. Njegov rad imao je velik utjecaj na kulturni život tadašnje Hrvatske.
Šenoa je najpoznatiji po povijesnim romanima koji kombiniraju romantične, realističke i nacionalne elemente, poput Zlatarevo zlato (1871), Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna i Diogenes. U tim djelima uspješno je rekonstruirao hrvatsku povijest i ujedno promicao domoljublje, moralne vrijednosti i društvenu odgovornost.
Pisao je i pripovijetke, pjesme, kritike i feljtone, te uređivao časopis Vijenac, preko kojeg je oblikovao književne i kulturne tokove. Posebno je značajan njegov jezični doprinos – zalagao se za standardizaciju hrvatskog jezika i njegovo obogaćivanje književnim izrazom.
Umro je mlad, u 43. godini, nakon što je obolio pomažući unesrećenima tijekom velike zagrebačke poplave 1880. godine. Njegov književni i kulturni utjecaj ostaje trajan temelj hrvatske književnosti.
Naslovi u ponudi
Seljačka buna : historička pripovijest XVI. vijeka
Uvodnu sudiju napisao Josip Nagy.
Slike i prikazi
Sabrana djela Augusta Šenoe, knjiga XX.
Vladimir / Zvonar Tobdžija
Sabrana djela Augusta Šenoe, knjiga VIII.
Zlatarovo zlato
Zlatarovo zlato, prvi i najslavniji Šenoin povijesni roman smatra se prvim modernim romanom hrvatske književnosti. Sam August Šenoa najčitaniji je hrvatski pisac svih vremena.
Zlatarovo zlato
Zlatarovo zlato prvi je roman Augusta Šenoe napisan 1871. godine. To je ujedno i prvi hrvatski povijesni roman, koji govori o zagrebačkoj povijesti šesnaestog stoljeća (nakon Gupčeve Seljačke bune).
Zlatarovo zlato
Prvi hrvatski povijesni roman, priča o zabranjenoj ljubavi zlatarove kćeri i plemićeva sina na povijesnoj pozornici zagrebačkih ulica i trgova šesnaestog stoljeća.
Zlatarovo zlato
Prvi hrvatski povijesni roman - najzagrebačkija od svih priča. Priča je to o zabranjenoj ljubavi zlatarove kćeri i plemićeva sina na povijesnoj pozornici zagrebačkih ulica i trgova šesnaestog stoljeća.
Zlatarovo zlato / Povjestice
“Zlatarevo zlato” i “Povjestice” zastupljene u programu školske lektire, u ovom izdanju izlaze opremljene opširnim predgovorom Krešimira Nemeca s dodacima koji dočaravaju atmosferu Šenoina vremena.