Stari Osijek

Stari Osijek

Božo Plevnik

Monografija osječkog novinara i istraživača o povijesti Osijeka od prvih arheoloških nalaza do 1940. godine.

Na tlu današnjeg grada bilo je više ilirskih i andizetskih naselja, a najveću je važnost imala keltska Mursa. Nalazom, između ostalog, keltskog svetišta iz 2. st. pr. Kr. potvrđeno je da se nalazila na području današnjeg Donjeg Grada. Rimski vojni logor iz vremena osvajanja Panonije potvrđen je nalazom tegula VII Legije. Dvostruki opkopi i očuvani zemljani nasipi bedema logora bili su vidljivi na površini sve do sredine 18. stoljeća.

Tada im je položaj na zapadnoj strani zabilježen i u kartografskim prikazima, a nestali su širenjem Donjeg Grada. Standardni pravokutni legijski Castrum imao je prema Dravi utvrđen dodatak koji je štitio luku i most preko Drave. Ostatci njegovih temeljnih kamenih stubova još su ovijek vidljivi za niskog vodostaja rijeke. Na most se s druge strane Drave nastavljao dugačak nasip ili sustav mostova preko močvara, vjerojatno prema Kopačevu. To je svojevrsna preteča kasnijeg slavnog osječkog mosta do Darde sultana Sulejmana.

U vrijeme cara Hadrijana, rimska Mursa uzdignuta je u status kolonije Colonia Aelia Mursa (124. ili 133. g.), a grad se razvio u velikoj ekstenziji i izvan zidina nekadašnjeg Castruma s njegove zapadne strane. Središnji dio te zapadne ekstenzije kontinuirano i opsežno se istražuje od 2001. pod vodstvom Slavice Filipović (voditeljica antičkog odjela Muzeja Slavonije). Otkrivena je vjerojatno središnja ulica u pravcu istok – zapad (Decumanus Maximus) s kolovozom širokim 3 m te dubokim odvodnim jarcima s obje strane ulice. (s jarcima njena širina narasta na 8 m). Nađeni su i široki trijemovi na obje strane.

Brojne baze stupova trijemova kao i kapiteli nađeni su obrušeni u jarcima. Ulica je otkrivena u dužini od oko 150 m, a uz nju s jedne i druge strane iza trijemova i brojne građevine nekadašnjeg gradskog tkiva od kojih se ističu tabernae, veliko svetište boga Silvana s 5 žrtvenika i ostacima zidova i trijema oko njih (dim. 57x34m) i jedne veće građevine (površine 1600 m2) s osobito reprezentativnim pročeljem itd.

Urednik
Pero Zatezalo
Dimenzije
23 x 25 cm
Broj strana
183
Nakladnik
Božidar Maslarić, Osijek, 1987.
 
Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Jezik: Hrvatski.

Dva primjerka su u ponudi

Primjerak broj 1

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!

Primjerak broj 2

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Slavonija '75

Slavonija '75

Petar Anić, Alojzije Šmit, Božo Plevnik, Zdenko Jurašek, Slavko Stojanović, Antun Lang
Privredna komora Slavonije i Baranje, 1975.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
5,985,24 - 6,995,98
Čepin - Prilog za proučavanje zavičajne povijesti

Čepin - Prilog za proučavanje zavičajne povijesti

Stanko Andrić, Vinko Ivić, Stjepan Sršan, Zlata Živaković-Kerže

Monografija je koncipirana da od sadašnjosti prelazi najprije na daleku, a s ove na bližu prošlosti. U monografiji su navedeni mnogi Čepinci, imenom i prezimenom, čime smo željeli udahnuti duh vremena o kojem se piše te je ova monografija i spomen na njih

Hrvatski institut za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2009.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
29,64
Petar Smajić

Petar Smajić

Oto Švajcer, Pavle Blažek
NIP Glas Slavonije, 1976.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
9,98 - 9,99
Zrinsko-frankopanska urota

Zrinsko-frankopanska urota

Anđelko Mijatović

Malo je hrvatskih povijesnih i književnih kritičara koji se nisu pozabavili i zrinsko-frankopanskim pokretom. Mijatovićeva knjiga bogata je građom. U slici i riječi svjedoči o veličini i tragici posljednjih Zrinskih i Frankopana.

Alfa, 1992.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
12,749,56
Jadranski otoci Jugoslavije

Jadranski otoci Jugoslavije

Ivo Dominis, Tomislav Fijan, Miroslav Krstulja, Šime Maržić, Ante Ortika, Egon Padovan, Marko Peč...

308 ilustracija u bojii 28 crnobijelih.

NIO Poslovna politika, 1983.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
13,24
Guinnessova knjiga rekorda 2002.

Guinnessova knjiga rekorda 2002.

Guinnessova knjiga rekorda 2003. dio je svjetski poznate franšize koju je 1955. pokrenula pivovara Guinness kako bi dokumentirala izvanredna ljudska i prirodna postignuća. Ovo izdanje ističe se kao dokument svog vremena, slaveći raznolikost i kreativnost.

Algoritam, 2003.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
9,98