Kritika #19
Broj iz vremena Hrvatskog proljeća povezuje tumačenje moderne poezije, rasprave o vjeri i Crkvi te polemike o hrvatskom kulturnom identitetu, književnosti i zemljopisnim nazivima.
Devetnaesti broj časopisa Kritika, objavljen u srpnju i kolovozu 1971., povezuje književnu interpretaciju, kulturnu polemiku i raspravu o religiji. Nastao u vrijeme Hrvatskog proljeća, svjedoči o intelektualnoj živosti razdoblja u kojem pitanja jezika, nacionalnog identiteta i kulturne samostalnosti zauzimaju važno mjesto u javnosti.
Tematski blok Razumijevanje poezije donosi tekstove Radoslava Dabe o Juri Šišgoriću i Ivana, odnosno Vlatka Pavletića o suvremenoj hrvatskoj poeziji. Dubravko Ivančan razmatra vlastitu tehniku haikua, Branimir Donat Nikolu Šopa, a Bratoljub Klaić manje poznate strane Tina Ujevića. Zastupljeni su i prilozi Ljerke Mifke i Marca Alyna.
Drugi tematski blok, Kriza vjere i kriza Crkve, okuplja Smiljanu Rendić, Vjekoslava Bajsića i Daniela Bučana te povezuje kršćanstvo, suvremenost, islam i ideologiju. Petar Selem piše o suvremenoj glazbi, Antun Šoljan o vrijednosti, a Mirko Buljan o Tinu Ujeviću.
Rikard Maroević razmatra odnos hrvatskoga narodnog preporoda i ilirskog pokreta, dok Miroslav Kurelac polemizira s uporabom zemljopisnih naziva pod naslovom Što su Kvarnerski krajevi i Hrvatsko primorje. Književne kritike, prikazi i hrvatska poezija zaokružuju broj važan za proučavanje kulturnih rasprava neposredno prije sloma Hrvatskog proljeća.
Jedan primjerak je u ponudi
