Hrvatska književnost
Dječak koji je govorio Bogu
Damir Mađarić, koprivnički autor, u svojemu romanu, koji je pod naslovom Dječak koji je govorio Bogu izdao Ogranak Matice hrvatske Koprivnica, prihvatio se iznimno teške zadaće: napisati djelo o holokaustu.
Djeca Patrasa
Pripovijedanje Zorana Ferića u "Djeci Patrasa" praznik je jezične i asocijativne inventivnosti, stalno klizanje granicom stvarnog i mogućeg, istinitog i pričinjenog.
Djela Augusta Šenoe - Čuvaj se senjske ruke, Diogenes
Čuvaj se senjske ruke je povijesni i politički roman Augusta Šenoe, napisan i prvi put objavljen 1876. Diogenes je posljednji Šenoin dovršeni povijesni roman: na neki način on je i eksperimentalan i nov.
Djela Augusta Šenoe - Kanarinčeva ljubovca
"Kanarinčeva ljubovca" (1880) is a story by Šeno that is often cited as his most successful, that is, as one of the most mature of his realist works in general.
Djela Augusta Šenoe: Karanfil s pjesnikova groba - prva knjiga pripovijedaka
„Nelke aus dem Grab des Dichters“ ist eine Kurzgeschichte, die als persönliches Zeugnis Šenos darüber geschrieben wurde, wie er sich als Schriftsteller und Kämpfer für seine Nationalität dem Kampf gegen Germanisierung und Slawismus zuwandte.
Djela Augusta Šenoe - Kletva 1 dio
Avgust Šenoa je ovaj svoj obimni istorijski roman počeo da objavljuje 1880. godine u Narodnim novinama. Smrt je sprečila Šenu da završi ovaj posao. Na osnovu njegovih spisa, roman je nastavio i dovršio Josip Eugen Tomić.
Djela Augusta Šenoe - Mladi gospodin, Prosjak Luka
Mladi gospodin opisuje život kapelana Janka Lugarića, koji se uistinu zvao Janko Puškarić (1801-1874), a kapelanovao je do smrti u župama Hrvatskoga Zagorja, Pokuplja i Turopolja. Prosjak Luka je roman Augusta Šenoe, objavljen 1879.
Djela Augusta Šenoe: Seljačka buna
Povijesni roman Augusta Šenoe koji je 1877. objavljivan u Vijencu, a 1878. godine objavljen je kao knjiga. Roman nosi podnaslov “Historička pripovijest XVI. stoljeća” pa se može promatrati kao povijesna monografija u formi romana.
Djela Augusta Šenoe - Zlatarovo Zlato
Prvi hrvatski povijesni roman - najzagrebačkija od svih priča. Priča je to o zabranjenoj ljubavi zlatarove kćeri i plemićeva sina na povijesnoj pozornici zagrebačkih ulica i trgova šesnaestog stoljeća.
Književnost
- Aforizmi i vicevi
- Američka književnost
- Antička književnost
- Antologije
- Arapska književnost
- Avanturistički roman
- Bosanskohercegovačka književnost
- Britanska književnost
- Bugarska književnost
- Crnogorska književnost
- Dokumentarna književnost
- Drama
- Epistolarna književnost
- Epska fantastika
- Epska književnost
- Erotska književnost
- Esejistika i dnevnici
- Fantastična književnost
- Filmski scenarij
- Filozofski roman
- Francuska književnost
- Grčka književnost
- Horor/Gotik
- Hrvatska književnost
- Humor i satira
- Indijska književnost
- Iranska književnost
- Povijest književnosti
- Povijesni roman
- Talijanska književnost
- Izreke, misli, aforizmi, poslovice
- Japanska književnost
- Židovska književnost
- Kineska književnost
- Književna kritika
- Književnost za mlade
- Komedija
- Kratke priče
- Krimići/Detektivske priče
- Latinoamerička književnost
- Latinska književnost
- Ljubavni roman
- Makedonska književnost
- Mađarska književnost
- Moralno-didaktička književnost
- Narodna književnost
- Znanstvena fantastika
- Njemačka književnost
- Novele
- Pjesme u prozi
- Poezija
- Poljska književnost
- Portugalska književnost
- Poslovice i maksime
- Pripovijetke
- Roman
- Ratni roman
- Ruska književnost
- Sažetci i adaptacije književnih djela
- Skandinavska književnost
- Slovenska književnost
- Socijalna književnost
- Srpska književnost
- Teorija književnosti
- Tragedija
- Triler
- Turska književnost
- Češka književnost
- Školska lektira
- Španjolska književnost









