Stjepan Sršan
Hrvatski povjesničar (Podturen kraj Čakovca, 7. IV. 1941 – Osijek, 30. VII. 2014), diplomirao je teologiju u Đakovu (1965) i klasičnu filologiju u Beogradu (1978), doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu temom Latinske pjesme slavonskih pjesnika tiskane u Osijeku u XVIII. i prvoj polovici XIX. st. (1987). Od 1975. bio je zaposlen u Povijesnom arhivu u Osijeku (danas Državni arhiv) na Odjelu za stariju građu. Bavio se istraživanjem prošlosti Osijeka i istočne Hrvatske, priređivanjem i objavljivanjem povijesne građe Osijeka i Slavonije, posebice one koja se odnosi na razdoblje od XVIII. st. Od 1991. ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku. Bio je dugogodišnji predsjednik Hrvatsko-njemačkoga društva, te redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Osijeku. Značajnija djela: Osječki ljetopisi: 1686–1945. (koautorica Branka Štinc, 1993), Baranja (1993), Povijest Osijeka (1996), Stjepan Radić i Hrvatska (1996), Baranja na starim kartama i nacrtima (1997), Baranja 1785. godine (1999), Ulice i trgovi grada Osijeka (2001), Sjeveroistočne granice Hrvatske (2003), Život i djelo dr. Ante Starčevića (2006), Biografije učitelja i profesora osječkih gimnazija i srednjih škola od 1855. do 1945. godine (2009).
Titel im Angebot
Čepin - Prilog za proučavanje zavičajne povijesti
Gospodarska izvješća Iločkog vlastelinstva (1918.-1928.)
This book provides an insight into the economic aspects of the manor, its resources and activities during the mentioned decade.
Izvori za povijest zdravstva Osijeka i Hrvatske 1865. - 1938.
Kanonske vizitacije knjiga V. -Osijek i okolica 1732.-1833.
Das Buch bietet eine lateinische und vergleichende kroatische Übersetzung der kanonischen Visitationen von Osijek und seiner Umgebung von der ersten erhaltenen Visitation von Osijek in den Jahren 1732 bis 1833 (d. h. für Čepin im Jahr 1899).
Kanonske vizitacije Osijeka 1732-1761
Kirchliche Visitationsberichte von 1732, 1754 und 1761 dokumentieren Bevölkerung, Kirchen, Schulen und Einkünfte in Osijeks Tvrđa, Ober- und Unterstadt sowie Aljmaš.
Kapucini u Osijeku: Gradivo iz bečkog kapucinskog samostana: 1702.-1919.
Arhivski dokumenti iz Beča otkrivaju istoriju osječkih kapucina od 1702. do 1919., život samostana, gradnju crkve i ulogu redovnika u verskom i društvenom životu grada.
Naselja u Istočnoj Hrvatskoj krajem 17. i početkom 18. stoljeća
Opis i popis nad nepokretnom i pokretnom imovinom stanovnika Kraljevstva Slavonije obavljen 1698. i 1702.godine.
Od turskog do suvremenog Osijeka
Monografija Od turskog do suvremenog Osijeka predstavlja drugu knjigu u dvosveščanoj povijesti Osijeka. Obuhvaća razdoblje od oslobođenja od turske vlasti 1687. godine do suvremenosti, dakle posljednjih 300 godina razvoja grada na Dravi.
Odvodnja sa slavonske dravsko-dunavske nizine
Projekt Ivana Nep. Spannbauera, 1876. g.
Osječka groblja
Knjiga je duboko ukorenjena u lokalnoj istoriji i kulturi Osijeka, sa naglaskom na motivima groblja koji služe kao metafora za sećanje, smrt i nestanak.