Anton P. Čehov
Ruski književnik (Taganrog, 29. I. 1860 – Badenweiler, Njemačka, 15. VII. 1904), novelist i dramski pisac. Podrijetlom iz trgovačke obitelji, završio Medicinski fakultet u Moskvi i radio kao liječnik, pretežno u Podmoskovlju (Melihovo). Putovao u Sibir istražujući životne uvjete kažnjenika (knjiga Otok Sahalin – Ostrov Sahalin, 1893–94), zatim na jug (novela Arijadna, 1895), od 1900. boravio u Jalti. U političkom životu nije sudjelovao, ali se odrekao članstva u Akademiji kada je car poništio izbor M. Gorkoga; organizirao je pomoć gladnima, osuđivao zloupotrebe vlasti, protekcionizam i korupciju.
Književnim radom počeo se baviti pišući humoreske pod pseudonimom Antoša Čehonte (Činovnikova smrt – Smert’ činovnika, 1883), god. 1886. objavio je prvu zbirku novela Šarene priče (Pëstrye rasskazy), 1888. Pripovijesti (Rasskazy). Između 1890. i 1900. napisao je najpoznatije novele: Paviljon br. 6 (Palata No. 6, 1892), Crni monah (Černyj monah, 1894), Student (1894), a 1898. trilogiju Čovjek u futroli (Čelovek v futljare), Ogrozd (Kryžovnik), O ljubavi (O ljubvi). Dama sa psićem (Dama s sobačkoj, 1899) zgrozila je L. N. Tolstoja »amoralizmom«, a Gorki je u njoj vidio umorstvo realizma. U pripovijestima Seljaci (Mužiki, 1897), U jaruzi (V ovrage, 1900) odstupio je od naklonjenosti ruske proze seljacima. Čehov ne pridaje pozornost motivacijama ponašanja, ne vrjednuje postupke likova, ne fabulira: u sažetim oblicima s tobožnjom stilskom »neutralnošću« (»običnim riječima o običnim stvarima«) stvara ugođaj – približuje se impresionizmu. Različito od većine ruskih proznih pisaca XIX. st., Čehov zazire od bilo kakve ideologije i etičkoga vrjednovanja.
Prvo dramsko djelo, Ivanov, prikazano mu je 1887. u Korševu kazalištu u Moskvi, ali je pozornost privukao tek dramom Galeb (Čajka), prikazanom u Petrogradu 1896. bez uspjeha; tek je 1898. u Moskovskom hudožestvenom teatru (MHT) Stanislavskoga doživio pun uspjeh i otvorio novo razdoblje u povijesti ruskoga kazališta. Ako Galeb tematizira život umjetničkog svijeta i programatski je za piščevo shvaćanje umjetnosti, Ujak Vanja (Djadja Vanja, 1897) naglašava jalovost umišljenih, Tri sestre (Tri sestry, 1900–01) posvećene su čežnjama usred provincijskoga životarenja, a Višnjik (Višnëvyj sad, 1903–04) jedini je tekst koji dotiče bitnu društvenu smjenu: materijalno propadanje plemenitaša i nadiranje novoga trgovačkoga sloja koji ne štedi ljepote ruske usad’be (vlastelinskoga majura).
Čehov u dramskim tekstovima nije samo tvorac ruskoga modernoga kazališta. Njegove drame ukidaju dominaciju zbivanja na sceni, uklanjaju melodramatske sukobe, a time i likove dramskih »junaka« ili »junakinja«, stvaraju kazalište u kojem je ugođaj bitniji od fabule, šutnja gdjekad važnija od riječi, a redatelj barem podjednako važan kao i glumac. Bez velikih gesta i programa Čehovljevo je kazalište izmijenilo shvaćanje kazališnog čina, otvorilo njegovim tekstovima različite mogućnosti interpretacija, osim izrazito ideoloških i političkih. Prvotno vezano za iluzionizam režija Stanislavskoga, njegovo je kazalište, osobito u drugoj polovici XX. st., prkoseći ideološkim podjelama, osvajalo svjetske pozornice, bio to londonski Old Vic (Ujak Vanja s L. Olivierom) ili Vilarov TNP, i redatelje poput G. Strehlera u Milanu, P. Steinera u Berlinu, P. Zadeka u Bochumu ili P. Magellija u Zagrebu. U Hrvatskoj su Čehovljeve humoreske prevođene već u 1880-im god., prevedene su sve važnije novele i drame, pa je Ujak Vanja izveden u HNK-u (redatelj A. Fijan) već 1902., Višnjik (redatelj J. Bach) 1916., a posebne je poticaje dalo gostovanje MHT-a u Zagrebu 1922. god.
Titel im Angebot
Drama u lovu
Among the numerous works of Chekhov, which have been translated both in our country and in the world, his novel Drama in the Hunt represents a lesser-known work of this great writer.
Lovačke humoreske
A collection of humorous stories and anecdotes with a hunting theme, edited by Joža Horvat. The authors depict the relationship between man, hunting and nature through humorous anecdotes, combining satire, narrative charm and folk humour.
Sabrana djela A. P. Čehova #10: Drama bez naslova, Pisma
Radnja se odvija na seoskom imanju gdje se okuplja skupina likova iz različitih društvenih slojeva, suočenih s dosadom, neispunjenim ambicijama i emocionalnim prazninama.
Sabrana djela A. P. Čehova #1: Humoreske
Ova knjiga obuhvata Čehovljeva dela iz perioda 1880-1885, odnosno humoreske, kratke priče i skečeve, počev od „Pisma učenom susedu“, koja je Čehov smatrao početkom svoje književne karijere.
Sabrana djela A. P. Čehova #3: Drama u lovu i druge novele
Treći tom Sabranih dela sadrži najobimniju Čehovljevu novelu „Drama u lovu“, kao i niz dužih priča iz perioda 1885-1886. Tu su humoreske poput „Silos u vreći“, „Eh, ta publika“ i „Mnogo papira“, kao i novele poput „Uzvičnik“, „Tuga“ i „Anjuta“.
Sabrana djela A. P. Čehova #4: Dan izvan grada
Četvrti tom Čehovljevih dela sadrži novele i humoreske, koje su uglavnom napisane 1886. godine. I dalje pišući za honorar u dnevnim novinama, Čehov je često morao da podredi svoju umetnost razumljivosti i jeftinom humoru zbog ukusa čitalačke publike.
Sabrana djela A. P. Čehova #5: Kaštanka i druge novele
Peta knjiga po redu dela ovog velikog klasika ruskog humora sadrži uglavnom njegovo književno delo iz 1887. godine. U ovoj knjizi čitalac će pronaći niz već proslavljenih i poznatih, kao i veliki broj ranije neobjavljenih romanesknih dela.
Sabrana djela A. P. Čehova #6: Stepa i druge novele
Ova knjiga sadrži narativno delo velikog ruskog pisca, A. P. Čehova, iz godina 1888-1892. U njoj se više nećemo susresti sa malim humorističkim pričama kojima je „Antoša Čehonte“ briljantno započeo svoju karijeru u humorističkim časopisima.
Sabrana djela A. P. Čehova #7: Seljaci i druge novele
Između 1892. godine, kada je objavljen „Fragment“, prva novela u ovoj knjizi, i „Seljaka“ (1897) i „Na taljigama“ (1897), A. P. Čehov je napravio niz drugih umetnički uspešnih zapažanja o društvu u kojem je živeo.
Sabrana djela A. P. Čehova #8: Čovjek u futroli i druge novele i putopisi
Ova knjiga sakuplja pripovedačko delo A. P. Čehova, koje je nastalo tokom njegovih najzrelijih godina. Pored toga, objavljeni su i njegovi putopisi „Iz Sibira“ i „Ostrvo Sahalin“.