Oče, ako jesi

Oče, ako jesi

Julijana Adamović

„Oče, ako jesi“ Julijane Adamović je snažna porodična saga o potrazi za ocem, identitetom i istinom, ispisana kroz sudbine žena i muškaraca u vihoru istorije, u srcu Panonije, gde zemlja rađa i sahranjuje.

Kada 1965. godine, spasavajući ljude iz poplavljenog sela, mladi rezervista Damjan Knežević naiđe na vredni ručni sat iz Drugog svetskog rata i gomilu dokumenata, veruje da je pronašao trag svog oca. Prateći tragove u dnevnicima i papirima više od dvadeset godina, tragaće za ocem, a zapravo će sklopiti priču o Palu Nađu. Priču koja bi mogla biti i sudbina njegovog oca, njemu nepoznata. Vojvođanski Mađar Nađ imao je tri sina sa tri različite žene – Švabkinjom, Mađaricom i Hercegovkinjom, sve tri su na ovaj ili onaj način nosile ime Tomo, a on je za sebe sanjao velike snove, koje nikada nije ostvario. Sudbina Pala Nađa, njegovih žena, majke i dece je sudbina onih kojima se igra vihor istorije, onih koji veruju u bolju budućnost koja će trajati do sledećeg rata, sledeće revolucije. Julijana Adamović napisala je veličanstven roman o Panoniji – crnoj zemlji koja rađa i sahranjuje. „Otac, ako jesi“ je netipična porodična saga, sjajan roman o ženama i muškarcima, o političkim funkcionerima, o običnim ljudima, ali pre svega o sinovima koji ostaju bez očeva i celog života tražeći ih umesto da krenu svojim, drugačijim, putem.

„Nije prošlo ni punih osam godina pre nemarnog košenja, pre očeve izdaje jer, pomisli Pal, kako se drugačije može nazvati taj kukavičluk i sebično bekstvo - zloba kojom tvoj otac, čak i mrtav, pokušava da te ukroti, da te motikom veže za puste redove kukuruza - ne samo konja koji je ostao, već i one koji ga uporno pribijaju za strnište i oranice svojim odsustvom: Miška i Janija. Tako je: padali su i saginjali se. Ali, on će im pobeći. Tako je bilo i u aprilu 1941. godine, kada ga je rat zatekao pred kraj njegovog roka u staroj vojsci, i bio je ranjen u ruku i lice od Švaba. „Nemojte mi govoriti na srpskom“, rekao je dvojici kolega, a bio je najbolji: šegrtovao ih je kod Kluga Ota, švapski jezik i pominjanje Kluga. spasili su logor. Ostali su tamo završili. Njih pred kamerama. Ostatak rata proveo je pod zaštitom šefa Ota, daleko od metaka i rovova,“ računajući kako će trajati do kraja.“

Editor
Seid Serdarević
Titelseite
Ivan Stanišić
Maße
21 x 14 cm
Seitenzahl
264
Verlag
Fraktura, Zaprešić, 2023.
 
Latein Schrift. Fester Einband mit Schutzumschlag.
Sprache: Kroatisch.
ISBN
978-9-53358-647-2

Angeboten wird ein Exemplar

Zustand:Ungebraucht
Zum Warenkorb hinzugefügt!
 

Interessieren Sie sich für ein anderes Buch? Sie können das Angebot über unsere Suchmaschine suchen und finden oder Bücher nach Kategorien durchsuchen.

Diese Titel könnten Sie auch interessieren

Žene, bajke, kraljice

Žene, bajke, kraljice

Nada Gašić, Julijana Adamović, Nataša Govedić, Vera Vujović, Lada Žigo, Jadranka Pintarić, Jadran...

Žene, bajke, kraljice – prva je u nizu zbirki priča namenjenih odrasloj publici u kojoj je devet hrvatskih književnica odlučilo da da glas ženskim likovima iz bajki.

Kreativna mreža, 2021.
Kroatisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
9,98
Ulica North Frederick broj 10

Ulica North Frederick broj 10

John O'hara
Zora, 1960.
Kroatisch. Latein Schrift. Hardcover.
2,99 - 5,42
Snovid

Snovid

Milan Rakovac
Naprijed, 1987.
Kroatisch. Latein Schrift. Hardcover.
4,98
Laida, plima sa dva dna

Laida, plima sa dva dna

Vladan Dobrivojević

Po kritici civilizacijskog pogona, dubini vizije, zaokruženom filozofskom ustroju, porođenom novom jeziku, rečeničnoj strukturi - Dobrivojević je vjerojatno najveći pisac koji se pojavio unazad 30 godina. Mislim to generalno, a ne lokalno. (Dario Grgić)

Draslar - Partner, 2009.
Serbisch. Kyrillisch Schrift. Fester Einband mit Schutzumschlag.
14,62
Muke po Veneri

Muke po Veneri

Lucija Stamać
Meandar, 2001.
Kroatisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
4,98
Oni su se borili za domovinu

Oni su se borili za domovinu

Mihail Šolohov
Novo pokoljenje, 1947.
Kroatisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
6,24