Lovčevi zapisi

Lovčevi zapisi

Ivan Sergejevič Turgenjev

Zbirka od 18 pripovijedaka (originalno 25) slavnog ruskog pisca Ivana S. Turgenjeva, objavljena 1852. godine. Djelo je nastalo iz njegovih iskustava kao strastvenog lovca, a pripovijetke su pisane tijekom 1840-ih i objavljivane u časopisu "Sovremennik".

U Lovčevim zapisima Turgenjev prikazuje realistički život ruske provincije, posebno teške uvjete kmetova pod feudalnim sustavom, te kritizira plemstvo i društvene nepravde carističke Rusije. Turgenjevljev suptilan realizam, bez direktnih moralnih pouka, učinio je ovo djelo revolucionarnim – dovelo je do njegova kratkotrajnog zatvora i progonstva na imanje, a kasnije doprinijelo ukidanju kmetstva 1861.

Zbirka nema strogu narativnu nit, već je povezana kroz oči anonimnog pripovjedača-lovca koji putuje po selima i šumama, susrećući se s običnim ljudima. Glavne teme su socijalna nepravda, siromaštvo seljaka, njihova jednostavna mudrost i povezanost s prirodom, te kontrast između grubog ruralnog života i uglađenog plemstva. Turgenjev majstorski spaja lirski opis prirode – ruske šume, rijeka i stepa – s tragičnim sudbinama likova, čineći prirodu gotovo glavnim junakom. Seljaci su prikazani bez romantizacije: grubi, primitivni, ali duboko humani i otporni.

Neke ključne pripovijetke uključuju:

  • Tvor i Kalinič: Dvije suprotne ličnosti – slobodni Tvor, koji prezire vlasteline, i odani Kalinič – ilustriraju različite stavove prema slobodi.
  • Jermolaj i mlinarica: Tragična priča o Arini, kmetici koju gospodar protjera zbog ljubavi, naglašavajući žensku ranjivost.
  • Okružni liječnik: Moralna dilema liječnika koji krije ljubav prema umirućoj pacijentici radi ugleda.
  • Hamlet ščigrovskoga okruga: Ekscentrični plemić priča o svojim ljubavnim neuspjesima, satirizirajući plemstvo.
  • Šuma i stepa: Lirski opis proljetnog jutra u prirodi, bez radnje, samo čisti dojam.

Lovčevi zapisi utjecali su na rusku književnost (npr. Tolstoj, Dostojevski) i šire, podižući svijest o kmetstvu te inspirirajući autore poput hrvatskog Ksavera Šandora Gjalskog. Djelo je i danas aktualno zbog svoje humanosti i ekološke osjetljivosti.

Titel des Originals
Записки охотника
Übersetzung
Zlatko Crnković
Editor
Branko Hećimović
Titelseite
Jelena Musić
Maße
20 x 14 cm
Seitenzahl
235
Verlag
Školska knjiga, Zagreb, 1974.
 
Latein Schrift. Taschenbuch.
Sprache: Kroatisch.

Es werden zwei Exemplare angeboten

Kopiennummer 1

Zustand:Gebraucht, in ausgezeichnetem Zustand
Zum Warenkorb hinzugefügt!

Kopiennummer 2

Zustand:Gebraucht, in ausgezeichnetem Zustand
Zum Warenkorb hinzugefügt!
 

Interessieren Sie sich für ein anderes Buch? Sie können das Angebot über unsere Suchmaschine suchen und finden oder Bücher nach Kategorien durchsuchen.

Diese Titel könnten Sie auch interessieren

Ledina

Ledina

Ivan Sergejevič Turgenjev
Matica hrvatska, 1963.
Kroatisch. Latein Schrift. Hardcover.
4,98
Novi rod : (Nov)

Novi rod : (Nov)

Ivan Sergejevič Turgenjev
Matica hrvatska, 1908.
Kroatisch. Latein Schrift. Hardcover.
16,99
Prolećne vode

Prolećne vode

Ivan Sergejevič Turgenjev
Nolit, 1974.
Serbisch. Latein Schrift. Hardcover.
3,26
Karanfil s pjesnikova groba

Karanfil s pjesnikova groba

August Šenoa
Školska knjiga, 1982.
Kroatisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
1,00 - 1,28
Krčma na plovnom putu

Krčma na plovnom putu

Mladen Markov

Mladen Markov (1934–2013), vojvođanski srpski prozaik poznat po temama iz ruralnog života Bačke, ratnih trauma i poslijeratnih sudbina, objavio je zbirku Krčma na plovnom putu kao izbor pripovijedaka.

BIGZ, 1980.
Serbisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
1,99 - 3,28
Svetlosti Rima

Svetlosti Rima

Alberto Moravia

Moravia kroz ove priče istražuje teme društvene nejednakosti, borbe za preživljavanje i ljudske slabosti, prikazujući ih s mješavinom humora, ironije i realističnog promatranja.

Svjetlost, 1965.
Serbisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
3,82 - 3,92