Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (7. jul 1893 – 29. decembar 1981) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih pisaca 20. veka – pesnik, romanopisac, dramaturg, esejista i enciklopedista. Rođen je u Zagrebu, školovao se na Austrougarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnoj delatnosti. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, sitne buržoazije i političkog oportunizma, što je karakterisalo veliki deo njegove književnosti.
Njegov rad obuhvata širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Glembajevi, U agoniji, Leda) i epski roman Povratak Filipa Latinoviča (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke i pesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil karakteriše bogat rečnik, složene rečenice, intelektualna dubina, ironično distanciranje. Bio je ključna ličnost hrvatske kulture i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža). Uprkos političkim pritiscima, ostao je veran intelektualnoj autonomiji.
Krležina zaostavština nezaobilazna je u hrvatskom kanonu i nezaobilazna u razumevanju modernosti i istorijske sudbine Hrvatske i srednje Evrope.
Titles in our offer
Republika 1950/6
Časopis za književnost i umjetnost
Republika 1962/10-11
Republika 1964/4
Republika 1964/5
Republika 1964/7-8
Simfonije
Simfonije
Symphonies (1933) is a cycle of six great poems by Krleža. Early, vitalistic, pantheistic poems charged with lush rhythm, sensual images, and an ecstatic experience of nature and life.
Veliki meštar sviju hulja
Zastave 1-5
Flags follows the turbulent period of Croatian history from 1912 to 1922 through the family showdown between the father and son of the Emerics, but the family story is only a basis for problematizing the Croatian, Serbian, Macedonian, and Albanian nationa
Zlato i srebro Zadra i Nina
A critical essay and exhibition preface in which Miroslav Krleža celebrates Croatian cultural heritage, identity, and centuries-long resistance to foreign influences through the history of sacred gold and silver from Zadar and Nin.









