Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (7. srpnja 1893. – 29. prosinca 1981.) bio je jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća – pjesnik, romanopisac, dramatičar, esejist i enciklopedist. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Austro-Ugarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnom djelovanju. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, malograđanštine i političkog oportunizma, što je obilježilo velik dio njegove literature.
Njegov opus obuhvaća širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda), te epski roman Povratak Filipa Latinovicza (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke te pjesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil obilježen je bogatim vokabularom, složenom rečenicom, intelektualnom dubinom i ironijskim distanciranjem. Bio je ključna figura u hrvatskoj kulturi i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas LZ Miroslav Krleža). Unatoč političkim pritiscima, ostao je vjeran intelektualnoj autonomiji.
Krležino nasljeđe neizostavno je u hrvatskom kanonu i nezaobilazno u razumijevanju moderniteta i povijesne sudbine Hrvatske i srednje Europe.
Titles in our offer
Dnevnik 2: Dnevnik 1918-22 (Davni dani II)
Dnevnik 1918–22 bilježi Krležine zapise iz poratnih godina obilježenih raspadom Monarhije, nastankom nove države, političkim lomovima i njegovom sve oštrijom kritikom društva, intelektualaca i ideoloških iluzija.
Dva romana: Povratak Filipa Latinovicza / Na rubu pameti
Das Buch vereint zwei Romane von Krleža, in denen Individuen im Konflikt mit sich selbst und der Gesellschaft stehen: Filip sucht nach seiner Identität und dem Sinn der Kunst, während sich der Protagonist von *Am Rande der Vernunft* durch seine Rebellion
Hrvatski bog Mars
Najpoznatija Krležina zbirka novela Hrvatski bog Mars dio je zamišljenog ciklusa književnih djela s temom Prvog svjetskog rata i hrvatskih domobrana.
Hrvatski bog Mars
Zbirka novela Hrvatski bog Mars Miroslava Krleže jedno je od najvažnijih antiratnih djela hrvatske književnosti. Prvi put je izdana 1922. godine, pa 1933., a svoj konačan oblik je dobila 1947.
Kako stoje stvari: Predavanje održano u Domu JNA u Zagrebu 17. 12. 1952.
In his lecture How Things Are (1952), Krleža discusses the political and cultural situation of post-war Yugoslavia, emphasizing the need for critical thought, cultural renewal, and resistance to dogmatism.
Novele
Krležine novele često istražuju duboke ljudske emocije i složene karaktere, a njegova proza je poznata po bogatstvu jezika i dubokoj analizi društva i povijesti.
Pan
„Pan“ Miroslava Krleže prva je autorova knjiga, mitsko-panteistička poema objavljena 1917. Kroz bujan ritam i senzualne slike donosi ekstatičan doživljaj prirode i života. Peto izdanje, prvo poslijeratno.