Friedrich Schiller
Johann Christoph Friedrich von Schiller (Marbach na Neckaru, 10. studenoga 1759. – Weimar, 9. svibnja 1805.) bio je njemački pjesnik, dramatičar, povjesničar i filozof, jedan od najznačajnijih predstavnika njemačke i europske književnosti. Školovao se na vojnoj akademiji u Stuttgartu, gdje je studirao medicinu, ali se rano posvetio književnosti. Njegovo stvaralaštvo započinje u duhu pokreta Sturm und Drang (Oluja i nagon), obilježenog pobunom protiv autoriteta, naglašavanjem osjećaja i težnjom za osobnom slobodom.
Književnu slavu stekao je dramom Razbojnici (Die Räuber, 1781.), koja prikazuje sukob idealizma, društvene nepravde i moralne odgovornosti. Slijedile su drame Fiescova urota u Genovi (Die Verschwörung des Fiesco zu Genua, 1783.), Spletka i ljubav (Kabale und Liebe, 1784.) i Don Carlos (1787.), u kojima istražuje političku tiraniju, slobodu pojedinca, ljubav i sukob osobnih uvjerenja s društvenim poretkom.
Od 1789. djelovao je kao profesor povijesti u Jeni, a prijateljstvo s Johannom Wolfgangom von Goetheom, započeto 1794., snažno je utjecalo na razvoj weimarske klasike. U tom razdoblju nastaju njegova najvažnija dramska ostvarenja: trilogija Wallenstein (1798.–1799.), Marija Stuart (Maria Stuart, 1800.), Orleanska djevica (Die Jungfrau von Orleans, 1801.), Messinska nevjesta (Die Braut von Messina, 1803.) i Wilhelm Tell (1804.).
Schiller je bio i značajan teoretičar umjetnosti i estetike. U djelima O ljupkosti i dostojanstvu (Über Anmut und Würde, 1793.), Pisma o estetskom odgoju čovjeka (Über die ästhetische Erziehung des Menschen, 1795.) i O naivnom i sentimentalnom pjesništvu (Über naive und sentimentalische Dichtung, 1795.–1796.) razmatrao je odnos ljepote, morala, umjetnosti i ljudske slobode.
Među njegovim pjesničkim ostvarenjima ističu se Oda radosti (An die Freude, 1785.), koju je Ludwig van Beethoven uglazbio u završnom stavku Devete simfonije, te balade Rukavica (Der Handschuh) i Jamstvo (Die Bürgschaft).
Schillerovo književno i filozofsko nasljeđe obilježavaju humanizam, ideal slobode, moralna odgovornost i vjera u odgojnu snagu umjetnosti. Njegova djela trajno su oblikovala njemačku književnost, europsku dramaturgiju i modernu estetsku misao.
Titles in our offer
Die Räuber
„Die Räuber“ (Razbojnici, 1781.) je prvo Schillerovo dramsko djelo, klasični primjer Sturm und Drang pokreta. Drama prikazuje tragični sukob dva brata, Karla i Franza Moora, te kritizira korumpirano društvo i tiraniju.
Razbojnici
Two brothers, at odds with the plot of a younger, corrupt and deceitful creature, is a theme that is already known in the foundations of many literary works.
Razbojnici
„Razbojnici“ (1781), prva drama Fridriha Šilera, ključno je delo nemačkog pokreta Sturm und Drang, koji istražuje teme slobode, pravde, moralnog sukoba i pobune protiv društvenih normi.
Razbojnici
Drama Fridriha Šilera iz 1782. godine, ključno delo pokreta Sturm und Drang. Radnja se vrti oko sukoba između dva brata iz porodice Maura, Karla i Franca, i istražuje teme slobode, morala i socijalne pravde.
Razbojnici / Spletka i ljubav
Dva brata, u raskoraku sa zapletom mlađeg, pokvarenog i prevarantskog bića, tema je koja je već poznata u temeljima mnogih književnih dela.