Foucault

Foucault

Gilles Deleuze

Delezov „Portret Fukoa“ (1986) nije monografija, već kreativno „razmišljanje sa Fukoom“. Ona analizira arheologiju znanja, uvodeći koncepte arhive, moći, subjektivizacije i „pregiba“ kao ključne za Fukoovu misao o znanju, moći i subjektu.

Knjigu Fuko (1986) napisao je Žil Delez dve godine nakon Fukoove smrti (1984) kao intimni intelektualni omaž i „mentalni portret“ prijatelja. To nije jednostavan uvod ili rezime Fukoovih dela, već duboko kreativno štivo – Delez „razmišlja sa Fukoom“, dalje razvija njegove koncepte, koristeći sopstveni filozofski aparat (rizom, događaj, sile...).

Knjiga je podeljena na dva glavna dela:

  1. Od arhive do dijagrama
  • Novi arhivista (Arheologija znanja, 1969): Fukoovo znanje nije kontinuirana istorija ideja, već diskurzivne formacije – „vidljivo“ i „izrecivo“ (vidljivo i artikulisano). Delez uvodi pojam arhive kao sistema koji određuje šta se može reći i videti u jednoj epohi.

  • Novi kartograf („Disciplinovati i kažnjavati“, 1975): Fuko prelazi sa diskursa na prakse moći – od suverene moći do discipline (panoptikon, zatvor, škola, fabrika). Delez to tumači kao dijagram – apstraktnu mašinu moći koja raspoređuje sile.

  1. Topologija: „Misli drugačije“
  • Strate (znanje): istorijske formacije vidljivog i izrecivog.

  • Strategije (moć): mišljenje spolja (mišljenje spoljašnjosti) – moć nije represivna, već produktivna, odnosi moći.

  • Nabori / nabori (subjektivacija): kasni Fuko (briga o sebi, etika) – subjekt nije dat, već se stvara „savijanjem“ spoljašnjih sila ka unutra. Ovo je ključna Delezova inovacija: Fukoov subjekt kao „unutrašnjost spoljašnjosti“, otpor moći kroz estetiku postojanja.

Delez vidi Fukoovu misao kao kontinuiranu evoluciju: od arheologije → genealogije moći → etike subjekta. On posebno ističe „smrt čoveka“ ne kao nihilizam, već kao oslobođenje života, rada i jezika od antropocentrične figure. Dodatak o „smrti čoveka i natčoveka“ povezuje Fukoa sa Ničeom.

Stil je gust, poetan, pun Delezovih metafora (dijagram, pregib, sile), što ga čini izazovnim, ali i uzbudljivim štivom. Mnogi ga smatraju jednim od najboljih tumačenja Fukoa – ne objektivnim, već produktivnim, jer Delez stvara „Fuko-Deleza“.

Translation
Boris Žličar
Editor
Ivan Vidak
Graphics design
Gabrijela Farčić
Dimensions
15.5 x 11.5 cm
Pages
199
Publisher
Sandorf, Zagreb, 2023.
 
Latin alphabet. Paperback.
Language: Croatian.

One copy is available

Condition:New
 

Are you interested in another book? You can search the offer using our search engine or browse books by category.

You may also be interested in these titles

Logika smisla

Logika smisla

Gilles Deleuze

Žilova Delezova „Logika smisla“ (1969) jedno je od njegovih najvažnijih filozofskih dela. Ono istražuje prirodu smisla, događaja, površina i besmisla kroz paradokse jezika, stoičke filozofije i književnosti (Luis Kerol).

Sandorf, 2015.
Croatian. Latin alphabet. Paperback.
19.56
Proust i znakovi

Proust i znakovi

Gilles Deleuze

Deleuze's philosophical reading of Proust's masterpiece "In Search of Lost Time." Deleuze interprets the novel as a system of signs and teaches how art produces higher cognition through the signs of love, memory, and art.

Sandorf, 2020.
Croatian. Latin alphabet. Paperback.
9.34
Fenomenologija

Fenomenologija

Jean-Francois Lyotard

Lyotard's phenomenology focuses on the analysis of experience before conceptualization. For him, it is crucial to understand how an event, feeling, or stimulus appears in consciousness before language and social norms shape it into stable meanings.

BIGZ, 1980.
Serbian. Latin alphabet. Paperback.
7.55
Politički liberalizam

Politički liberalizam

John Rawls

John Rawls, der Begründer des modernen Liberalismus, bietet einen Fahrplan für eine stabile Gesellschaft: „Politischer Liberalismus“, eine Fortsetzung des Klassikers „Eine Theorie der Gerechtigkeit“, ist nicht nur eine philosophische Abhandlung, sondern e

Kruzak, 2000.
Croatian. Latin alphabet. Paperback.
32.56