Zlatno telešce
Zlatno telešce (1931.) prati genijalnog varalicu Ostapa Bendera koji u sovjetskoj Rusiji za vrijeme prve petoljetke traži tajnog milijunaša kako bi se obogatio, susrećući na putu apsurd birokracije, novog sovjetskog čovjeka i vlastitu propast.
Roman je nastavak čuvenih Dvanaest stolica. Glavni junak, veliki kombinator Ostap Bender, ovaj put je u potrazi za pravim milijunašem u Sovjetskom Savezu koji provodi prvu petoljetku. Bender vjeruje da će pronaći čovjeka koji je uspio sakriti veliko bogatstvo i pokušava ga „osloboditi“ tog tereta. Na tom putu susreće galeriju genijalno nacrtanih likova: sovjetske birokrate, entuzijaste petoljetke, prevarante, romantičare i obične građane.
Ilf i Petrov pišu briljantnom satirom koja ismijava sve slojeve sovjetskog društva – planiranje, kolektivizaciju, novu moralnost, karijerizam i licemjerje. Roman je prepun duhovitih dijaloga, urnebesnih situacija i lucidnih zapažanja. Bender je ovdje još ciničniji i lucidniji nego u prvom romanu, a na kraju shvaća da u novom društvenom poretku za individualca poput njega više nema mjesta.
Stil je brz, oštar i izuzetno duhovit. Knjiga je istodobno zabavna i duboko kritička prema sovjetskoj stvarnosti. U hrvatskom izdanju iz 1934. bila je vrlo popularna jer su čitatelji uživali u kritici sustava koji se u to vrijeme i kod nas sve više osjećao.
Zlatno telešce smatra se jednim od najboljih satiričnih romana 20. stoljeća i klasikom ruske književnosti. Zajedno s Dvanaest stolica čini nezaobilazni diptih o Ostapu Benderu. Binozino izdanje iz 1934. danas je traženo antikvarno izdanje.
One copy is available
- Die Abdeckung fehlt
