Pripovijesti

Pripovijesti

Ivan Franko

Sadržaj: Zidar, Dobra zarada, Šume i pašnjaci, Cigani, Na svetlosti, Gospin hleb, Beleška o piscu

Smeštene u Galiciji pod austrijskom vlašću krajem 19. veka, priče ismevaju siromaštvo seljaka i radnika, kritikujući feudalnu eksploataciju, birokratiju i gubitak tradicionalnih prava. Franko, lekar, novinar i aktivista, poziva na socijalnu pravdu i nacionalno buđenje kroz realistične opise i duboke likove.

  • Zidar: Siromašni zidari, bivši seljaci, dolaze u grad tražeći posao, ali se susreću sa okrutnim poslodavcima i teškim uslovima. Glavni lik, iskusan zanatlija, pati od bolesti i eksploatacije, što simbolizuje propadanje radničke klase u urbanom haosu. Priča se završava tragično, ističući bespomoćnost običnog čoveka.

  • Dobar novac: Seljak Mikita odlazi u grad nadajući se brzom bogaćenju, ali ga prevare spekulanti i zemljoposednici. Umesto da zaradi novac, završava u dugovima i bolestima, vraćajući se u selo razočaran. Franko ismeva lažna obećanja kapitalizma, pokazujući kako siromašni ostaju žrtve.

  • Šume i pašnjaci: Stari seljak Andrij Kricki gubi pristup komunalnim šumama i pašnjacima zbog ograđivanja plemića i zakona koji favorizuju velike zemljoposednike. Priča prikazuje gubitak prirodnih resursa i tradicionalnog života, što dovodi do gladi i očaja, kritikujući agrarnu reformu koja štiti elitu.

  • Cigani: Romska porodica stiže u selo, izazivajući predrasude i sukob sa lokalnim stanovništvom. Kroz priču o ljubavi i izdaji unutar romske zajednice, Franko istražuje marginalizaciju manjina, mešanje kultura i rasizam, prikazujući Cigane kao žrtve društvene diskriminacije.

  • Ka svetlosti: Mladi intelektualac ​​ili radnik traži „svetlost“ znanja i istine u mraku neznanja i društvene nepravde. Susreće se sa birokratijom i licemerjem, ali njegovo putovanje simbolizuje nadu u prosvetljenje i borbu protiv mračnih sila feudalizma.

  • Gospodski hleb: Priča o ropskom radu (panščini), gde seljaci rade za „gospodski hleb“ - minimalnu isplatu od plemića. Kroz likove koji pate od gladi i poniženja, Franko osuđuje feudalni sistem, naglašavajući da pravi hleb dolazi samo kroz slobodan rad.

  • Autorska napomena: Frankov autobiografski esej o njegovom radu, njegovim razmišljanjima o ulozi književnosti u društvenoj borbi i njegovoj inspiraciji iz narodnog života.

Prevod
Roman Šovary
Urednik
Gustav Krklec
Dimenzije
17 x 12 cm
Broj strana
105
Izdavač
Zora, Zagreb, 1950.
 
Tiraž: 5.000 primeraka
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.

Dva primerka su u ponudi

Primerak broj 1

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Dodato u korpu!

Primerak broj 2

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Pripovijetke

Pripovijetke

Vladimir Nazor
Mladost, 1975.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
1,99
Pop Ćira i pop Spira

Pop Ćira i pop Spira

Stevan Sremac

S predgovorom A. G. Matoša.

Humoristična knjižnica, 1917.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
16,99
Kriza / Mi smo za pravicu

Kriza / Mi smo za pravicu

Slavko Kolar
Školska knjiga, 1982.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
1,25 - 1,26
Luce sreće svog junaka

Luce sreće svog junaka

Ann Bryant

Rado čitani tinejdžerski romani o šest "frendica" i njihovim svakodnevnim avanturama. Tko je već upoznao svih šest frendica, znat će da Luce stalno upada u neke nevolje.

Grlica, 2002.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,99
Đurđevak

Đurđevak

Prežihov Voranc

Jedna od najdirljivijih priča o detinjstvu u siromašnom seljačkom svetu Prekomurja. Kroz autobiografske elemente, Voranc prikazuje svet dečaka koji se suočava sa strahom i ljubavlju, ističući siromaštvo i porodične veze.

Svjetlost, 1989.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
2,48 - 3,98
Zašto je ruža dobila trnje i druge priče Maksa Nordaua

Zašto je ruža dobila trnje i druge priče Maksa Nordaua

Max Nordau
Samizdat, 1936.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
12,99