Telegraf i telefon bez žica (T.B.Ž.)

Telegraf i telefon bez žica (T.B.Ž.)

Oton Kučera

Oton Kučera, pionir hrvatskog populariziranja znanosti, u svom remek-djelu Telegraf i telefon bez žica (1925., Matica hrvatska; pretisak 1995.) demistificira čudesnu tehnologiju radija – tadašnjeg "telefona bez žica".

Kao profesor i astronom, Kučera piše pristupačno, bez suvišnog žargona, koristeći 57 ilustracija da približi čitateljima svjetski hit: bežičnu komunikaciju koja je revolucionirala svijet nakon Hertzovih pokusa 1887. Knjiga, posljednja u Kučerinom opusu od dvadesetak djela, izašla je u seriji Novovječki izumi u nauci, obrtu i umjetnosti, baš pred pokretanje Radijske postaje Zagreb 1926.

Podijeljena u tri dijela, knjiga prvo uvodi osnove elektrotehnike: zakone elektriciteta, principe titraja i elektromagnetskih valova, te ulogu triode (izumljene 1906. od Leeja de Foresta) kao pojačala signala. Kučera objašnjava kako Hertzovi eksperimenti s električnim valovima otključali put bezžičnom svijetu, naglašavajući rezonanciju (Ferdinand Braun) i antenske sustave.

Drugi dio prati povijest radiotelegrafije: od Righijevih oscilatora i Marconijevih pokusa 1896. (prva transatlantska veza 1902.), preko koherera (Branly) i kristalnih detektora, do telegrafskih odašiljača s iskrištem i neprigušenim titrajima (Poulsenov luk, 1902.). Kučera ističe Fessendenovo bežično odašiljanje glasa 1906., koristeći zvučne iskre (Wien, Marconi), te prijamnike s triodom kao audionom.

Treći dio posvećen je radiotelefoniji: trioda kao pojačalo glasa, cijevni odašiljači (Meissner, 1912.), višecijevna pojačala, otpornici (Nernst) i moderni prijamnici (Siemens-Halske). Raspravlja smetnje, Heavisideov sloj i fading efekt, predviđajući buduće izazove.

Kučera ne samo objašnjava – stvara hrvatski tehnički vokabular, inspirirajući Radioklub Zagreb (1924.) i stručnjake. Ova knjiga, pisana u književnom stilu poput Našeg neba (1895.), nije samo udžbenik: simbol je hrvatskog znanstvenog entuzijazma u međuratnom razdoblju, gdje se znanost miješa s čuđenjem. Pretisak čuva baštinu, podsjećajući na prolaznost, ali i vječnu moć valova.

Urednik
Jelena Hekman
Dimenzije
20,5 x 14 cm
Broj strana
133
Nakladnik
Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Nekorišteno
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Sarajevska Hagada / The Sarajevo Haggadah

Sarajevska Hagada / The Sarajevo Haggadah

Sarajevska Hagada je židovski rukopisni iluminirani kodeks, koji potiče iz srednjovjekovne Španjolske. Knjiga, nastala negdje kod Barcelone oko 1350. godine, stigla je u BiH u šesnaestom stoljeću, zajedno sa Židovima Sefardima, prognanim iz Španjolske.

Prosveta, 1985.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
74,92
Čudotvorna gospina slika u Sotinu

Čudotvorna gospina slika u Sotinu

O. Placido Belavić

Priopćio o. Placido s odobrenjem duhovnih oblasti. Pretisak knjige izdane u Vukovaru 1909. u nakladi "Sriemskih novina".

Gradski muzej Vukovar, 1995.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,36 - 8,46
Sofijska ilustrovana Aleksandrida

Sofijska ilustrovana Aleksandrida

Aleksandrida je srednjovjekovni roman o Aleksandru Velikom i njegovom osvajanju svijeta. Fototipsko izdanje.

Narodna biblioteka Srbije, 1987.
Staroslavenski. Ćirilica. Tvrde korice.
64,26
Prva hrvatska glagoljska početnica: pretisak Početnice iz 1527

Prva hrvatska glagoljska početnica: pretisak Početnice iz 1527

Najstarija sačuvana hrvatska početnica i značajan spomenik hrvatske glagoljaške baštine, tiskana u Veneciji u tiskari Andrije Torresanija. Faksimilni pretisak iz 1983., s transliteracijom i pogovorom Josipa Bratulića.

Školska knjiga, 1983.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
23,56
Lekcionar Bernardina Splićanina 1495.

Lekcionar Bernardina Splićanina 1495.

Bernardin Splićanin

Pretisak izdanja iz 1885. koji je izdala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti a koje je priredio i predgovor napisao Tomo Maretić. Pretisak je priredio i pogovor napisao Josip Bratulić.

Književni krug, 1991.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
19,26