
Kriza, a poslije?
Nakon Kratke povijesti budućnosti, Jacques Attali ispisuje kratku povijest sadašnjosti, secirajući razloge koji su doveli do prve globalne financijske krize, načine na koji se ona manifestira i moguće perspektive za budućnost.
Svijet je, čini se, plutao u zlatnom dobu: rekordna globalna ekonomska ekspanzija, obilje jeftinog novca, tehnološki skokovi, širenje blagostanja na nove kontinente. A onda, gotovo preko noći, sve se ruši. Epicentar je Amerika – obični građani koji više ne mogu otplaćivati hipotekarne kredite za kuće koje su kupili na kredit bez pokrića. No Attali pokazuje da to nije slučajna nesreća, već logičan ishod sustava koji je desetljećima gradio na nestabilnim temeljima.
On vodi čitatelja kroz labirint: deregulacija financijskog sektora koja je bankama dala gotovo neograničenu slobodu, eksplozija "subprime" kredita pretvorenih u složene derivate (poput CDO-a i CDS-ova) koje nitko više nije razumio, pohlepa investicijskih banaka, hedge fondova i rejting agencija koje su masno zarađivale na lažnim ocjenama sigurnosti. Sve to na pozadini duboke društvene nejednakosti – bogati su postajali još bogatiji, a srednji sloj je umjetno održavao potrošnju samo zaduživanjem. Globalizacija je pak omogućila da se virus proširi munjevitom brzinom diljem planeta.
Attali ne ostaje samo na dijagnozi. On upozorava da je ovo više od ekonomske krize – to je prijetnja samoj demokraciji. Ako se ne promijeni, može iznjedriti val nacionalizma, protekcionizma, pa čak i autoritarnih režima. Zato u drugom dijelu nudi izlaz: strogu regulaciju financijskih tržišta, transparentnost opasnih instrumenata, jačanje globalne koordinacije (kao preteču nekog oblika svjetskog upravljanja), smanjenje ekstremne nejednakosti i prelazak na održiviji, manje spekulativni model rasta.
Knjiga je napisana brzim, lucidnim stilom – Attali ne želi impresionirati stručnjacima, već razjasniti "misterij" krize široj publici. Posebno je zanimljivo što je on sam već 2006. upozoravao na predstojeći slom, pa njegova analiza zvuči proročanski. I danas, godinama kasnije, ostaje snažan podsjetnik koliko je krhki bio taj privid prosperiteta i koliko je važno ne ponoviti iste greške.
Jedan primjerak je u ponudi





