Freidenker / Statuten des Freidenker / Enthüllungen aus der geistlichen Welt / Offener Brief an den katholischen Klerus... / Luzifer. Eine Bombe der Wahrheit...

Ovaj osječki uvez predstavlja iznimno zanimljivu i gotovo cjelovitu zbirku radova Michaela Birona, organizatora prvog slobodoumnog (freidenkerskog) pokreta u Austriji. Uvez nije samo skup nepovezanih publikacija, nego logički složena cjelina koja prikazuje razvoj njegova pokreta od organizacijskih početaka preko javne propagande do otvorenog sukoba s Katoličkom crkvom i njegovog progona iz Austrije.

• Freidenker. Blätter für Humanität, Aufklärung und Bildung (brojevi 1–30, 1869.–1871.) Prvi i najveći dio uveza (480 stranica) čini svih trideset brojeva časopisa Freidenker, službenog glasila Freidenkerskog društva u Grazu. Časopis je bio središnje sredstvo komunikacije pokreta i istodobno njegova intelektualna platforma. Biron ga je pokrenuo 1869. s ciljem promicanja humanosti, obrazovanja, slobode savjesti i kritičkog mišljenja

Posljednji brojevi posebno su vrijedni jer dokumentiraju rastuće pritiske kojima je Biron bio izložen. U njima se sve češće spominju sudski postupci, napadi protivnika i potreba za solidarnošću među članovima. Završno pismo u broju 30 pokazuje da se autor osjeća izolirano, ali još uvijek vjeruje u nastavak rada pokreta.

• Statuten des Freidenker-Vereines in Graz (1869.) Nakon časopisa slijedi statut društva, svojevrsni ustav organizacije. Danas je posebno zanimljiv jer pokazuje koliko je pokret u početku bio umjeren i legalistički. Već u prvom članku navodi se da je svrha društva, „ostavljajući politiku po strani“, djelovati za humanost, prosvjećenost i obrazovanje.

Organizacija je uređena demokratski, a članovi su mogli biti i muškarci i žene, što je za 1869. godinu bilo prilično napredno. Na posljednjoj stranici nalazi se podatak da je statut službeno odobrilo Namjesništvo u Grazu 22. listopada 1869., što potvrđuje da društvo u početku nije bilo zabranjeno niti ilegalno.

• Offener Brief an den katholischen Klerus und an alle Katholiken (Otvoreno pismo katoličkom kleru i svim katolicima) - sedmo izdanje, oko 1870. Ova brošura predstavlja Bironov javni obračun s institucijom kojoj je nekoć pripadao. Djelo je važno jer pokazuje prijelaz od organizacijskog rada prema otvorenoj javnoj kritici Crkve.

• Enthüllungen aus der geistlichen Welt (Otkrivenja iz svećeničkog svijeta) - Graz 1870, treće izdanje. Ova knjiga najvjerojatnije je Bironovo najosobnije djelo. Naslov ne označava „duhovni svijet“ u mističnom smislu, nego svijet svećenstva i crkvenih institucija.

Djelo ima obilježja memoara, ispovijesti i društvene kritike. Upravo je ta kombinacija bila privlačna čitateljima jer nije dolazila od vanjskog protivnika Crkve, nego od čovjeka koji je dugo bio dio sustava koji sada opisuje.

• Luzifer. Eine Bombe der Wahrheit in das römische Concil oder Vertheidigung der Religion des reinen Menschenthums (Luzifer. Jedna bomba istine u rimski sabor ili obrana religije čistog čovještva) - Graz, Leykam 1870, 46 str.; u primjerku do str. 40, nedostaje zadnjih 6 strana. Posljednje djelo u uvezu predstavlja vrhunac Bironove ideološke borbe. Napisano je u vrijeme Prvog vatikanskog koncila (1869.–1870.), kada je proglašena dogma o papinskoj nezabludivosti.

Naslov je namjerno provokativan. Biron koristi ime Lucifer u izvornom značenju svjetlonoša te ga pretvara u simbol razuma, znanja i slobodnog istraživanja. Suprotstavlja ga slijepom prihvaćanju autoriteta i dogme. Središnja ideja knjige jest obrana religije čistog čovještva, odnosno uvjerenja da moralni život može postojati bez crkvenih institucija i nadnaravnih objava.

Za razliku od umjerenog tona statuta društva, Luzifer je izrazito polemično i borbeno djelo. U njemu se najjasnije vidi zašto je Biron postao jedna od najkontroverznijih figura austrijskog slobodoumnog pokreta.

Promatran kao cjelina, ovaj uvez prikazuje gotovo cijelu intelektualnu biografiju Michaela Birona između 1869. i 1871. godine:

• časopis prikazuje svakodnevni život i razvoj pokreta,
• statut pokazuje njegov organizacijski program,
• Otvoreno pismo predstavlja javni raskid s Crkvom,
• Otkrivenja iz svećeničkog svijeta donose osobno svjedočanstvo bivšeg svećenika,
• Luzifer iznosi njegovu najrazrađeniju filozofsku i svjetonazorsku poziciju.

Zbog toga se ovaj osječki primjerak može promatrati kao mala biblioteka austrijskog slobodoumlja s prijelaza 1860-ih u 1870-e godine. Malo je vjerojatno da je takav sadržaj slučajno uvezan; mnogo je izglednije da ga je sastavio neki predani pretplatnik ili simpatizer freidenkerskog pokreta koji je želio sačuvati cjelokupni Bironov rad u jednoj knjizi.