
Zapisi iz mrtvog doma / Zimske bilješke o ljetnim dojmovima / Zapisi iz podzemlja
Zapisi iz mrtvog doma (1860-1862) - roman temeljen na autorovoj robiji u Sibiru. Zimske bilješke o ljetnim dojmovima (1863) - esej s putovanja po Europi 1862. Zapisi iz podzemlja (1864) filozofski je roman o čovjeku razdiranom unutarnjim sukobima.
Zapisi iz mrtvog doma: Pripovjedač, Aleksandar Petrovič Gorjančikov, osuđen je za ubojstvo i opisuje život u logoru. Kroz seriju vinjeta, Dostojevski prikazuje surovost zatvorskog života, ali i složenost ljudske prirode – od okrutnosti do suosjećanja. Logoraši, različitih staleža i karaktera, otkrivaju univerzalne teme patnje, nade i otpora. Roman istražuje moralna pitanja, slobodu i snagu duha, naglašavajući kako čovjek može očuvati dostojanstvo u najgorim uvjetima.
Zimske bilješke o ljetnim dojmovima: putopisno-filozofski esej u kojem Dostojevski, kroz satiričan ton, kritizira zapadno društvo, posebno francuski utopijski socijalizam i materijalizam. Ističe ruski duhovni identitet nasuprot zapadnjačkom racionalizmu, promišljajući o slobodi, vjeri i društvenim idealima. Djelo je introspektivno, s naglaskom na sukob između individualizma i kolektivizma, te Dostojevskijevu skepsu prema zapadnim modelima napretka.
Zapisi iz podzemlja: filozofski roman u kojem "podzemni čovjek", bezimeni pripovjedač koji živi izolirano, vodi unutarnji monolog. U prvom dijelu on kritizira racionalizam, determinizam i utilitarizam, braneći slobodu volje, čak i ako vodi autodestrukciji. Drugi dio, "O vlažnom snijegu", prikazuje njegove prošle susrete, uključujući ponižavajuće interakcije s prijateljima i tragičan odnos s prostitutkom Lizom, kojom manipulira kako bi potvrdio svoju moć. Djelo istražuje egzistencijalnu tjeskobu, otuđenost i paradokse ljudske svijesti.
Sva tri djela odražavaju Dostojevskijevu opsesiju moralnim, psihološkim i duhovnim pitanjima, postavljajući temelje egzistencijalizmu i dubokoj analizi ljudske duše.
Jedan primjerak je u ponudi