Georges Gurvitch

Georges Gurvitch (Novorosijsk, 1894. – Pariz, 1965.), francuski sociolog i pravni mislilac ruskog podrijetla, rođen kao Georgij Davidovič Gurvič, jedan je od važnih predstavnika sociologije prava i sociologije znanja. Pravno i filozofsko obrazovanje usmjerilo ga je prema odnosima pojedinca, društvenih skupina, institucija i slobode.
Nakon odlaska iz Rusije djelovao je u europskim akademskim sredinama, a zatim u Francuskoj. Tijekom Drugoga svjetskog rata radio je u Sjedinjenim Državama. Nakon povratka sudjelovao je u obnovi francuske sociologije, osnivanju Centra za sociološka istraživanja i časopisa Cahiers internationaux de sociologie. Predavao je na Sorbonnei i École pratique des hautes études.
Društvo je shvaćao kao mnogostruku i promjenjivu stvarnost koju nije moguće objasniti jednim načelom. Povezivao je proučavanje neposrednih međuljudskih odnosa s analizom skupina, klasa i globalnih društava. Svoju metodu nazivao je dijalektičkim hiperempirizmom, nastojeći izbjeći krute teorijske sustave i odvojeno promatranje društvenih pojava.
U djelu L’Idée du droit social (1932.) razvio je zamisao prava koje nastaje u društvenim zajednicama i ne može se svesti samo na državne propise. Slijedili su Éléments de sociologie juridique (1940.) i Sociology of Law (1942.). Među središnjim djelima njegova opusa nalaze se La Vocation actuelle de la sociologie (1950.), Déterminismes sociaux et liberté humaine (1955.) i Dialectique et sociologie (1962.). Uredio je i dvotomni Traité de sociologie (1958.–1960.).
Njegovo zanimanje za pravni pluralizam, društvenu uvjetovanost znanja i mogućnosti ljudske slobode povezuje različita područja rada. Gurvitch je sociologiju oblikovao kao istraživanje napetosti između ustaljenih struktura i stvaralačkog djelovanja ljudi, naglašavajući raznolikost društvenih iskustava.
Naslovi u ponudi
Sociologija I-II
Ovo kapitalno delo francuskog sociologa Žorža Gurviča sistematski predstavlja teorijske osnove, metode i grane sociologije, definišući društvenu stvarnost kroz dubinske slojeve i totalne društvene pojave.
