Lav N. Tolstoj
Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od najznačajnijih ruskih i svjetskih književnika, rođen je 9. rujna 1828. na imanju Jasna Poljana u bogatoj plemićkoj obitelji. Nakon smrti roditelja, odrastao je pod skrbništvom rodbine. Studirao je orijentalne jezike i pravo na Sveučilištu u Kazanju, ali studij nije dovršio. Odlučio je živjeti na obiteljskom imanju, posvetivši se samoobrazovanju i proučavanju filozofije, književnosti i prirodnih znanosti.
Godine 1851. pridružio se bratu u vojsci na Kavkazu, gdje započinje njegov književni rad. U tom razdoblju nastaju realistične pripovijetke nadahnute vojničkim životom: Djetinjstvo (1852.), Dječaštvo (1854.) i Mladost (1856.) – trodijelni autobiografski ciklus koji ga afirmira kao nov glas ruske književnosti. Sudjelovao je u Krimskom ratu, a iskustva s bojišta kasnije je opisao u prozi Sevastopoljske priče (1855.–1856.).
Po povratku iz vojske 1856. godine putuje po Europi, gdje dolazi u dodir s idejama zapadnog odgoja i demokracije. Po povratku u Rusiju osniva školu za seosku djecu u Jasnoj Poljani i razvija vlastite pedagoške ideje, objavivši zbirku tekstova Abeceda (1872.) i časopis Jasnopoljansko čitanje.
U književnom smislu, Tolstoj dostiže vrhunac monumentalnim romanima „Rat i mir“ (1865.–1869.) i „Ana Karenjina“ (1873.–1877.). Prvi je epska freska Napoleonskih ratova i ruske aristokracije, u kojem se povijest, filozofija i psihologija spajaju u sintezu ljudskog iskustva. Ana Karenjina je psihološki roman o ljubavi, moralu i društvenim normama.
U kasnijem razdoblju Tolstoj prolazi kroz duboku duhovnu krizu i okreće se moralnoj i vjerskoj obnovi. Piše „Ispovijest“ (1882.), zatim moralne i filozofske spise u kojima propovijeda jednostavan život, nenasilje i odricanje od materijalizma (U što vjerujem, Kraljevstvo Božje u vama). Njegov rad snažno utječe na Gandhija i pacifističke pokrete 20. stoljeća.
U pripovjednom stvaralaštvu tog razdoblja nastaju remek-djela „Smrt Ivana Iljiča“ (1886.), Krojcerova sonata (1889.), Otac Sergij i Uskrsnuće (1899.), u kojima se bavi temama krivnje, iskupljenja i smisla života.
Zbog sukoba s Ruskom pravoslavnom Crkvom, Tolstoj je 1901. izopćen iz crkve. Umro je 20. studenoga 1910. na željezničkoj postaji Astapovo, nakon što je napustio obiteljsko imanje u potrazi za duhovnim mirom.
Njegova bogata bibliografija obuhvaća više od 90 djela: romane, pripovijetke, eseje, dnevnike, publicistiku, pedagoške tekstove i drame. Tolstoj je ostao simbol moralne savjesti i univerzalnog humanizma, a njegovo stvaralaštvo temelji se na ideji da je istinska vrijednost života u ljubavi, radu i duhovnoj slobodi.
Naslovi u ponudi
Ana Karenjina
Kao jedan od Tolstojevih najvećih romana, djelo spaja psihološku dubinu, realističan prikaz društva i filozofske teme. Ana je ikona književnosti, a roman most između ranog realizma i kasnijih moralnih promišljanja.
Ana Karenjina
„Ana Karenjina“ (1875.–1877.) je najveći i najsloženiji roman Lava Tolstoja, često smatran jednim od najvećih romana svjetske književnosti, hvaljen zbog dubine likova i filozofskih pitanja.
Ana Karenjina
Roman koji je Dostojevski smatrao besprijekornim, a Faulkner nazvao najboljim romanom koji je ikada napisan, monumentalno je djelo Lava Tolstoja koji daje sveobuhvatan prikaz ruskog društva devetnaestog stoljeća.
Djetinjstvo
Djetinjstvo (1852.) prva je knjiga autobiografske trilogije (s Odrastanje i Mladost), gdje Tolstoj kroz oči desetogodišnjeg dječaka Nikolinke Irtenjeva istražuje svijet djetinjstva – nevinost, radosti, tuge i prve traume.
Djetinjstvo / Dječaštvo / Mladost
Lav Nikolajevič Tolstoj, u svojoj autobiografskoj trilogiji Djetinjstvo (1852.), Dječaštvo (1854.) i Mladost (1857.), prati odrastanje Nikolaja Irtenjeva, mladog plemića čije iskustvo odražava Tolstoyevu vlastitu mladost.
Hadži Murat
Hadži Murat je novela koju je Lav Tolstoj pisao od 1896. do 1904. i objavljena posthumno 1912. (iako u cijelosti tek 1917.).
Kozaci
Kozaci (1863.) su ključno djelo Tolstojevog ranog stvaralaštva, most između njegovih autobiografskih radova i kasnijih epova. Inspiriran Tolstojevim vlastitim iskustvima na Kavkazu, djelo postavlja temelje za njegovu kritiku civilizacije.
Kreutzerova sonata, Hadži-Murat
Kreutzerova sonata spada u ona Tolstojeva djela koja je pisac u mnogome saobrazio svom pogledu na pitanja morala, na bračni moral prije svega.
Krivotvoreni kupon i druge pripovijesti
Pripovijetke Jutro jednog vlastelina, Iz zabilježaka kneza Nehljudova, Markerove zabilješke, Platnomjer, Dva husara, Kavkaski zarobljenik, Krivotvoreni kupon, Posmrtni zapisi starca Fjodora Kuzmiča i Zašto? istražuju teme morala, društva i duhovnosti.









