Lav N. Tolstoj
Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od najznačajnijih ruskih i svjetskih književnika, rođen je 9. rujna 1828. na imanju Jasna Poljana u bogatoj plemićkoj obitelji. Nakon smrti roditelja, odrastao je pod skrbništvom rodbine. Studirao je orijentalne jezike i pravo na Sveučilištu u Kazanju, ali studij nije dovršio. Odlučio je živjeti na obiteljskom imanju, posvetivši se samoobrazovanju i proučavanju filozofije, književnosti i prirodnih znanosti.
Godine 1851. pridružio se bratu u vojsci na Kavkazu, gdje započinje njegov književni rad. U tom razdoblju nastaju realistične pripovijetke nadahnute vojničkim životom: Djetinjstvo (1852.), Dječaštvo (1854.) i Mladost (1856.) – trodijelni autobiografski ciklus koji ga afirmira kao nov glas ruske književnosti. Sudjelovao je u Krimskom ratu, a iskustva s bojišta kasnije je opisao u prozi Sevastopoljske priče (1855.–1856.).
Po povratku iz vojske 1856. godine putuje po Europi, gdje dolazi u dodir s idejama zapadnog odgoja i demokracije. Po povratku u Rusiju osniva školu za seosku djecu u Jasnoj Poljani i razvija vlastite pedagoške ideje, objavivši zbirku tekstova Abeceda (1872.) i časopis Jasnopoljansko čitanje.
U književnom smislu, Tolstoj dostiže vrhunac monumentalnim romanima „Rat i mir“ (1865.–1869.) i „Ana Karenjina“ (1873.–1877.). Prvi je epska freska Napoleonskih ratova i ruske aristokracije, u kojem se povijest, filozofija i psihologija spajaju u sintezu ljudskog iskustva. Ana Karenjina je psihološki roman o ljubavi, moralu i društvenim normama.
U kasnijem razdoblju Tolstoj prolazi kroz duboku duhovnu krizu i okreće se moralnoj i vjerskoj obnovi. Piše „Ispovijest“ (1882.), zatim moralne i filozofske spise u kojima propovijeda jednostavan život, nenasilje i odricanje od materijalizma (U što vjerujem, Kraljevstvo Božje u vama). Njegov rad snažno utječe na Gandhija i pacifističke pokrete 20. stoljeća.
U pripovjednom stvaralaštvu tog razdoblja nastaju remek-djela „Smrt Ivana Iljiča“ (1886.), Krojcerova sonata (1889.), Otac Sergij i Uskrsnuće (1899.), u kojima se bavi temama krivnje, iskupljenja i smisla života.
Zbog sukoba s Ruskom pravoslavnom Crkvom, Tolstoj je 1901. izopćen iz crkve. Umro je 20. studenoga 1910. na željezničkoj postaji Astapovo, nakon što je napustio obiteljsko imanje u potrazi za duhovnim mirom.
Njegova bogata bibliografija obuhvaća više od 90 djela: romane, pripovijetke, eseje, dnevnike, publicistiku, pedagoške tekstove i drame. Tolstoj je ostao simbol moralne savjesti i univerzalnog humanizma, a njegovo stvaralaštvo temelji se na ideji da je istinska vrijednost života u ljubavi, radu i duhovnoj slobodi.
Naslovi u ponudi
Ana Karenjina
Roman koji je Dostojevski smatrao besprijekornim, a Faulkner nazvao najboljim romanom koji je ikada napisan, monumentalno je djelo Lava Tolstoja koji daje sveobuhvatan prikaz ruskog društva devetnaestog stoljeća.
Ana Karenjina
„Ana Karenjina“ (1875–1877) je najveći i najsloženiji roman Lava Tolstoja, često smatran jednim od najvećih romana u svetskoj književnosti, hvaljen zbog dubine svojih likova i filozofskih pitanja.
Ana Karenjina
Roman koji je Dostojevski smatrao besprekornim, a Fokner najboljim romanom ikada napisanim, monumentalno je delo Lava Tolstoja koje pruža sveobuhvatan prikaz ruskog društva devetnaestog veka.
Ana Karenjina 1-2
Roman „Ana Karenjina” proglašen je za najveću ljubavnu priču svih vremena, a njen autor, grof Lav Nikolajevič Tolstoj, za najvećeg ruskog romansijera.
Djetinjstvo
„Kindheit“ (1852) ist das erste Buch einer autobiografischen Trilogie (mit „Aufwachen“ und „Jugend“), in der Tolstoi die Welt der Kindheit durch die Augen eines zehnjährigen Jungen, Nikolinka Irtenjew, erkundet – Unschuld, Freuden, Sorgen und erste Trauma
Hadži Murat
Hadži Murat ist eine Novelle, die Leo Tolstoi von 1896 bis 1904 verfasste und 1912 posthum veröffentlichte (allerdings erst 1917 in Gänze).
Izabrana djela 10: Mećava / Albert / Tri smrti / Otac Sergije / Gospodar i sluga / Kreutzerova sonata / Poslije plesa / Hadži-Murat
Leo N. Tolstoy, a master of literature, explores deep themes of human existence, morality, and society in his novels The Blizzard, Albert, Three Deaths, Father Sergius, The Master and the Servant, After the Dance, and Hadji Murad.
Izabrana djela 11: Djetinjstvo / Dječaštvo / Mladost
Lav Nikolajevič Tolstoj, u svojoj autobiografskoj trilogiji Detinjstvo (1852), Dečaštvo (1854) i Mladost (1857), prati odrastanje Nikolaja Irtenjeva, mladog plemića čije iskustvo odražava Tolstojevu mladost.
Izabrana djela 12: Krivotvoreni kupon i druge pripovijesti
Priče „Jutro jednog plemića“, „Iz beleški kneza Nehludova“, „Markerove beleške“, „Vaga“, „Dva husara“, „Kavkaski zarobljenik“, „Falsifikovani kupon“, „Smrtne beleške starca Fjodora Kuzmiča“ i „Zašto?“ istražuju teme morala, društva i duhovnosti.
Izabrana djela 1: Uskrsnuće
U svom poslednjem velikom romanu, Vaskrsenje (1899), Tolstoj kombinuje književnu umetnost sa dubokim moralnim i filozofskim razmišljanjima, čineći ga ključnim delom njegovog kasnog opusa.