Lav N. Tolstoj
Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od najznačajnijih ruskih i svjetskih književnika, rođen je 9. rujna 1828. na imanju Jasna Poljana u bogatoj plemićkoj obitelji. Nakon smrti roditelja, odrastao je pod skrbništvom rodbine. Studirao je orijentalne jezike i pravo na Sveučilištu u Kazanju, ali studij nije dovršio. Odlučio je živjeti na obiteljskom imanju, posvetivši se samoobrazovanju i proučavanju filozofije, književnosti i prirodnih znanosti.
Godine 1851. pridružio se bratu u vojsci na Kavkazu, gdje započinje njegov književni rad. U tom razdoblju nastaju realistične pripovijetke nadahnute vojničkim životom: Djetinjstvo (1852.), Dječaštvo (1854.) i Mladost (1856.) – trodijelni autobiografski ciklus koji ga afirmira kao nov glas ruske književnosti. Sudjelovao je u Krimskom ratu, a iskustva s bojišta kasnije je opisao u prozi Sevastopoljske priče (1855.–1856.).
Po povratku iz vojske 1856. godine putuje po Europi, gdje dolazi u dodir s idejama zapadnog odgoja i demokracije. Po povratku u Rusiju osniva školu za seosku djecu u Jasnoj Poljani i razvija vlastite pedagoške ideje, objavivši zbirku tekstova Abeceda (1872.) i časopis Jasnopoljansko čitanje.
U književnom smislu, Tolstoj dostiže vrhunac monumentalnim romanima „Rat i mir“ (1865.–1869.) i „Ana Karenjina“ (1873.–1877.). Prvi je epska freska Napoleonskih ratova i ruske aristokracije, u kojem se povijest, filozofija i psihologija spajaju u sintezu ljudskog iskustva. Ana Karenjina je psihološki roman o ljubavi, moralu i društvenim normama.
U kasnijem razdoblju Tolstoj prolazi kroz duboku duhovnu krizu i okreće se moralnoj i vjerskoj obnovi. Piše „Ispovijest“ (1882.), zatim moralne i filozofske spise u kojima propovijeda jednostavan život, nenasilje i odricanje od materijalizma (U što vjerujem, Kraljevstvo Božje u vama). Njegov rad snažno utječe na Gandhija i pacifističke pokrete 20. stoljeća.
U pripovjednom stvaralaštvu tog razdoblja nastaju remek-djela „Smrt Ivana Iljiča“ (1886.), Krojcerova sonata (1889.), Otac Sergij i Uskrsnuće (1899.), u kojima se bavi temama krivnje, iskupljenja i smisla života.
Zbog sukoba s Ruskom pravoslavnom Crkvom, Tolstoj je 1901. izopćen iz crkve. Umro je 20. studenoga 1910. na željezničkoj postaji Astapovo, nakon što je napustio obiteljsko imanje u potrazi za duhovnim mirom.
Njegova bogata bibliografija obuhvaća više od 90 djela: romane, pripovijetke, eseje, dnevnike, publicistiku, pedagoške tekstove i drame. Tolstoj je ostao simbol moralne savjesti i univerzalnog humanizma, a njegovo stvaralaštvo temelji se na ideji da je istinska vrijednost života u ljubavi, radu i duhovnoj slobodi.
Naslovi u ponudi
Ana Karenjina
Roman koji je Dostojevski smatrao besprekornim, a Fokner najboljim romanom ikada napisanim, monumentalno je delo Lava Tolstoja koje pruža sveobuhvatan prikaz ruskog društva devetnaestog veka.
Ana Karenjina
"Anna Karenina" (1875–1877) is Leo Tolstoy's largest and most complex novel, often considered one of the greatest novels in world literature, praised for the depth of its characters and philosophical questions.
Djetinjstvo
Childhood (1852) is the first book of an autobiographical trilogy (with Adolescence and Youth), where Tolstoy explores the world of childhood through the eyes of a ten-year-old boy, Nikolinka Irtenjev – innocence, joys, sorrows and first traumas.
Djetinjstvo / Dječaštvo / Mladost
Leo Nikolayevich Tolstoy, in his autobiographical trilogy Childhood (1852), Boyhood (1854), and Youth (1857), follows the growing up of Nikolai Irtenyev, a young nobleman whose experience mirrors Tolstoy's own youth.
Hadži Murat
Hadži Murat je novela koju je Lav Tolstoj pisao od 1896. do 1904. i objavljena posthumno 1912. (iako u cijelosti tek 1917.).
Kozaci
Kozaci (1863.) su ključno djelo Tolstojevog ranog stvaralaštva, most između njegovih autobiografskih radova i kasnijih epova. Inspiriran Tolstojevim vlastitim iskustvima na Kavkazu, djelo postavlja temelje za njegovu kritiku civilizacije.
Kreutzerova sonata, Hadži-Murat
Kreutzerova sonata spada u ona Tolstojeva djela koja je pisac u mnogome saobrazio svom pogledu na pitanja morala, na bračni moral prije svega.
Krivotvoreni kupon i druge pripovijesti
Die Geschichten „Morgen eines Adligen“, „Aus den Aufzeichnungen des Fürsten Nechljudow“, „Notizen des Markierers“, „Die Waage“, „Zwei Husaren“, „Der Gefangene im Kaukasus“, „Der gefälschte Coupon“, „Die Todesnotizen des alten Fjodor Kusmitsch“ und „Warum?
Rat i mir
Krieg und Frieden ist ein epischer Roman von Leo N. Tolstoi, der zwischen 1865 und 1869 veröffentlicht wurde. Er schildert die russische Gesellschaft während der napoleonischen Zeit. Es gilt neben Anna Karenina als eines der beiden Meisterwerke Tolstois u