Lav N. Tolstoj
Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od najznačajnijih ruskih i svjetskih književnika, rođen je 9. rujna 1828. na imanju Jasna Poljana u bogatoj plemićkoj obitelji. Nakon smrti roditelja, odrastao je pod skrbništvom rodbine. Studirao je orijentalne jezike i pravo na Sveučilištu u Kazanju, ali studij nije dovršio. Odlučio je živjeti na obiteljskom imanju, posvetivši se samoobrazovanju i proučavanju filozofije, književnosti i prirodnih znanosti.
Godine 1851. pridružio se bratu u vojsci na Kavkazu, gdje započinje njegov književni rad. U tom razdoblju nastaju realistične pripovijetke nadahnute vojničkim životom: Djetinjstvo (1852.), Dječaštvo (1854.) i Mladost (1856.) – trodijelni autobiografski ciklus koji ga afirmira kao nov glas ruske književnosti. Sudjelovao je u Krimskom ratu, a iskustva s bojišta kasnije je opisao u prozi Sevastopoljske priče (1855.–1856.).
Po povratku iz vojske 1856. godine putuje po Europi, gdje dolazi u dodir s idejama zapadnog odgoja i demokracije. Po povratku u Rusiju osniva školu za seosku djecu u Jasnoj Poljani i razvija vlastite pedagoške ideje, objavivši zbirku tekstova Abeceda (1872.) i časopis Jasnopoljansko čitanje.
U književnom smislu, Tolstoj dostiže vrhunac monumentalnim romanima „Rat i mir“ (1865.–1869.) i „Ana Karenjina“ (1873.–1877.). Prvi je epska freska Napoleonskih ratova i ruske aristokracije, u kojem se povijest, filozofija i psihologija spajaju u sintezu ljudskog iskustva. Ana Karenjina je psihološki roman o ljubavi, moralu i društvenim normama.
U kasnijem razdoblju Tolstoj prolazi kroz duboku duhovnu krizu i okreće se moralnoj i vjerskoj obnovi. Piše „Ispovijest“ (1882.), zatim moralne i filozofske spise u kojima propovijeda jednostavan život, nenasilje i odricanje od materijalizma (U što vjerujem, Kraljevstvo Božje u vama). Njegov rad snažno utječe na Gandhija i pacifističke pokrete 20. stoljeća.
U pripovjednom stvaralaštvu tog razdoblja nastaju remek-djela „Smrt Ivana Iljiča“ (1886.), Krojcerova sonata (1889.), Otac Sergij i Uskrsnuće (1899.), u kojima se bavi temama krivnje, iskupljenja i smisla života.
Zbog sukoba s Ruskom pravoslavnom Crkvom, Tolstoj je 1901. izopćen iz crkve. Umro je 20. studenoga 1910. na željezničkoj postaji Astapovo, nakon što je napustio obiteljsko imanje u potrazi za duhovnim mirom.
Njegova bogata bibliografija obuhvaća više od 90 djela: romane, pripovijetke, eseje, dnevnike, publicistiku, pedagoške tekstove i drame. Tolstoj je ostao simbol moralne savjesti i univerzalnog humanizma, a njegovo stvaralaštvo temelji se na ideji da je istinska vrijednost života u ljubavi, radu i duhovnoj slobodi.
Naslovi u ponudi
Ana Karenjina
Kao jedan od Tolstojevih najvećih romana, djelo spaja psihološku dubinu, realističan prikaz društva i filozofske teme. Ana je ikona književnosti, a roman most između ranog realizma i kasnijih moralnih promišljanja.
Ana Karenjina
„Ana Karenjina“ (1875.–1877.) je najveći i najsloženiji roman Lava Tolstoja, često smatran jednim od najvećih romana svjetske književnosti, hvaljen zbog dubine likova i filozofskih pitanja.
Ana Karenjina
Roman koji je Dostojevski smatrao besprijekornim, a Faulkner nazvao najboljim romanom koji je ikada napisan, monumentalno je djelo Lava Tolstoja koji daje sveobuhvatan prikaz ruskog društva devetnaestog stoljeća.
Djetinjstvo
Djetinjstvo (1852.) prva je knjiga autobiografske trilogije (s Odrastanje i Mladost), gdje Tolstoj kroz oči desetogodišnjeg dječaka Nikolinke Irtenjeva istražuje svijet djetinjstva – nevinost, radosti, tuge i prve traume.
Djetinjstvo / Dječaštvo / Mladost
Leo Nikolajewitsch Tolstoi verfolgt in seiner autobiografischen Trilogie „Kindheit“ (1852), „Junge“ (1854) und „Jugend“ (1857) das Aufwachsen von Nikolai Irtenjew, einem jungen Adligen, dessen Erfahrungen Tolstois eigene Jugend widerspiegeln.
Hadži Murat
Hadži Murat ist eine Novelle, die Leo Tolstoi von 1896 bis 1904 verfasste und 1912 posthum veröffentlichte (allerdings erst 1917 in Gänze).
Kozaci
Die Kosaken (1863) ist ein Schlüsselwerk in Tolstois Frühwerk und schlägt eine Brücke zwischen seinen autobiografischen Werken und seinen späteren Epen. Inspiriert von Tolstois eigenen Erlebnissen im Kaukasus, legt das Werk den Grundstein für seine Zivili
Kreutzerova sonata, Hadži-Murat
Kreutzers Sonate gehört zu jenen Werken Tolstois, die der Schriftsteller in vielerlei Hinsicht seiner Ansicht über moralische Fragen, vor allem über die eheliche Moral, anpasste.
Krivotvoreni kupon i druge pripovijesti
Die Geschichten „Morgen eines Adligen“, „Aus den Aufzeichnungen des Fürsten Nechljudow“, „Notizen des Markierers“, „Die Waage“, „Zwei Husaren“, „Der Gefangene im Kaukasus“, „Der gefälschte Coupon“, „Die Todesnotizen des alten Fjodor Kusmitsch“ und „Warum?
