Marija Jurić-Zagorka
Marija Jurić Zagorka (1873–1957), hrvatska književnica, novinarka i aktivistkinja za prava žena, rođena je 2. marta 1873. godine u Negovcu kod Vrbovca, a preminula je 30. novembra 1957. u Zagrebu. Smatra se prvom hrvatskom profesionalnom novinarkom, pionirkom popularnog istorijskog romana i jednom od najčitanijih hrvatskih autorki.
Odrasla je u Hrvatskom zagorju, a školovala se u Varaždinu i Zagrebu. Uprkos porodičnim pritiscima i društvenim predrasudama, odlučila je da se posveti pisanju i novinarstvu. Godine 1896. počela je da radi za zagrebački list Obzor, gde se istakla političkim člancima, reportažama i feljtonima. Zalagala se za rodnu ravnopravnost, pravo na obrazovanje i političke slobode, istovremeno se protiveći društvenoj diskriminaciji.
Književnu slavu stekla je zahvaljujući istorijskim romanima u nastavcima koji su spajali uzbudljive zaplete, ljubavne odnose, istorijske događaje i snažne ženske likove. Među njenim ranim delima posebno se izdvajaju Roblje (1899) i Kneginja iz Petrinjske ulice (1910) – jedan od prvih hrvatskih kriminalističkih romana.
Njeno najpoznatije delo, ciklus Grička vještica (1912–1914), smešteno je u Zagreb 18. veka i bavi se suđenjima vešticama, društvenim nepravdama i borbom za slobodu. Veliku popularnost stekli su i njeni romani Kći Lotrščaka (1921), Gordana (1934–1935) i Jadranka, kao i obimni istorijski ciklus Republikanci.
U romanu Plameni inkvizitori prikazuje versku netrpeljivost i zloupotrebu moći, dok Jalnuševčani nude satirični prikaz društvenih odnosa. U njenim delima istorija postaje pozornica sukoba između ljubavi, pravde, autoriteta i lične slobode.
Godine 1925. pokrenula je Ženski list — prvi hrvatski časopis za žene koji je uređivala žena — a 1939. godine časopis Hrvatica. Svojim javnim delovanjem doprinela je razvoju ženskog novinarstva i pokreta za emancipaciju.
Zagorkin opus odlikuju narativna dinamičnost, društvena kritika, rodoljublje i feministička svest. Njeni romani ostaju važan deo hrvatske popularne književnosti i kulturne baštine.
Naslovi u ponudi
Grička vještica III: Suparnica Marije Terezije
Treći deo čuvenog serijala donosi opasne spletke na bečkom dvoru, političke sukobe i borbu za opstanak. Nera i Siniša suočavaju se sa rivalstvom, tajnama i spletkama same carice.
Grička vještica IV: Dvorska kamarila
Četvrti deo serijala dovodi političke spletke na bečkom dvoru do vrhunca. Nera i Siniša vode borbu protiv tajne mreže moćnih pojedinaca čije intrige ugrožavaju njihove živote, kao i sudbinu Hrvatske.
Jadranka 1-7
„Jadranka 1-7“ je zbirka od sedam istorijskih romana Marije Jurić Zagorke, objavljenih pod zajedničkim naslovom 1977. godine. Serija spaja avanturističke, ljubavne i nacionalne motive u hrvatskoj prošlosti, od srednjeg veka do 19. veka.
Jadranka - knjiga 1.
Još jedna značajna opsežna istorijska romansa Marije Jurić Zagorke, „Jadranka“ smeštena je u sredinu 19. veka, u doba Bahovog apsolutizma, političke oluje koja je zagovarala germanizaciju i centralizaciju u Habzburškoj monarhiji.
Kći Lotrščaka
Uz ljubavnu priču, koja je okosnica gotovo svih Zagorkinih djela, “Kći Lotrščaka” je roman osobit po tome što obiluje brojnim legendama i pučkim predajama vezanima za Zagreb, utemeljenima na nadnaravnim i vjerskim motivima.
Kći Lotrščaka
Pored ljubavne priče, koja je okosnica gotovo svih Zagorkinih dela, „Kći Lotrščakova“ je roman koji je jedinstven po tome što obiluje brojnim legendama i narodnim pričama vezanim za Zagreb, zasnovanim na natprirodnim i religioznim motivima.
Pet stoljeća hrvatske književnosti #36 - Pučki igrokazi XIX. stoljeća
Pet stoljeća hrvatske književnosti (PSHK) najveći je izdavački projekat u povijesti hrvatske književnosti.
Tozuki
"Tozuki" by Marija Jurić Zagorka is a tense socio-political novel about a secret organization of smugglers and corrupt powerful figures in postwar Zagreb, filled with dangerous intrigues, crimes, and the search for the truth.