Velimir Deželić-st.
Velimir Deželić stariji (Zagreb, 23. april 1864 – Zagreb, 11. januar 1941) bio je hrvatski pisac, publicista, istoričar-kulturolog i katolički društveni radnik. Poticao je iz građanske porodice; advokat po profesiji, radio je u državnoj službi (Dvorsko i Bansko veće, kasnije ministarstva), a istovremeno se bavio uredničkim, arhivskim i kulturno-političkim radom. Bio je jedan od najaktivnijih zagrebačkih intelektualaca na prelazu iz 19. u 20. vek: kourednik i saradnik brojnih novina („Hrvatska“, „Katolički list“, „Vienac“, „Hrvatska prava“, „Hrvatska straža“), član i vođa društava (Hrvatsko katoličko društvo, Matica hrvatska, Družba „Braća hrvatskog zmaja“, Hrvatsko društvo starina). Kao katolički laik, sistematski je popularizovao nacionalnu istoriju i kult sveca zaštitnika i podsticao objavljivanje „knjiga za narod“.
Deželić stariji piše na raskrsnici istorijske proze, biografije i publicistike. Sklon je jasnoj, narativnoj rečenici, dokumentarnoj osnovi i moralno-obrazovnoj poenti. Fokusira se na hrvatski srednji vek, nacionalni identitet i hrišćansku tradiciju, sa naglaskom na ulogu Crkve u kulturnom kontinuitetu. Bio je i marljiv bibliograf, sastavljač spomenica i urednik popularnih izdanja koja su širila čitalačku publiku.
Izabrana bibliografija:
- Istorijsko-biografske knjige i eseji: Petar Krešimir; Zvonimir, kralj Hrvatske; Tomislav; Koloman i Hrvatska; Hrvatski junaci i mučenici; Sveti Jeronim Dalmatinski; Hrvatski blaženici i sveci (razni komemorativni zapisi).
- Romani i priče sa istorijskim temama: Križari, Pod carem i kraljem, Na zvezdanom putu (moralno-istorijske priče sa izraženom edukativnom svrhom).
- Kulturno-istorijske i antologijske knjige: Spomen-obeležje milenijuma Kraljevine Hrvatske; referentne knjige o hrvatskim gradovima, crkvenim institucijama i poznatim ličnostima.
- Publikacija i polemika: članci o obrazovanju, porodici, društvenom moralu, ulozi katolicizma u kulturi; programski tekstovi u katoličkoj i desničarskoj štampi.
- Urednički i priređivački rad: saradnja sa Hrvatskom zadužbinom i Društvom „Braća hrvatskog zmaja“; pokretanje serije edukativnih knjižica; uređivanje almanaha, spomenica i kalendara.
Deželić stariji nije prvenstveno inovator forme, već izuzetno efikasan posrednik istorijskog znanja. Njegove knjige, pisane „za širu čitalačku publiku“, učvrstile su popularne slike hrvatskih vladara i svetaca i oblikovale građanski kanon čitanja između dva rata. U školama i u laičkim udruženjima služili su kao čitaoci istorijskog pamćenja. Kritičari su kritikovali njegovu programsku didaktiku i ideološku posvećenost, ali su prepoznavali i njegov dokumentarni žar, jasnoću i stilsku čitljivost.
On je otac Velimira Deželića Mlađeg (1895–1976), pisca i publiciste koji je nastavio porodičnu kulturnu liniju. Njegovo rukopisno i prepisno nasleđe sačuvano je u zagrebačkim zbirkama (HAZU, NSK). Danas se Deželić čita kao autor fundamentalnih popularnih sinteza srednjovekovnih vladara i kao svedok katoličkog intelektualnog pokreta koji je snažno obeležio hrvatsku kulturu u prvoj polovini 20. veka.
Naslovi u ponudi
Mandaljena pobjednica
Bosanska devojka Magdalena (Mandaljena) Pereš Vuksanović, zavetovana Bogu i čednosti, pobegla je od prisilnog braka pod turskom vlašću u 17. veku i na kraju postala franjevačka trećogodišnjica u Rimu, gde je i umrla sa ugledom svetosti.
Petar Krešimir
Biografska i istorijska naracija o kralju Petru Krešimiru IV: od jačanja hrvatske države i Crkve do političkih tenzija i pomorskih bitaka. Čita se kao živa lekcija srednjeg veka. Prvo izdanje.
Prokleti grad: Maledictum castrum Medved
Istorijski roman smešten oko Medvedgrada i zagrebačkog Gradeca. Prikazuje političke intrige, borbe za vlast, sukobe između plemića i građana i sudbinu devojke Janje, simbola slobode i žrtve u burnim vremenima.
U buri i oluji
U pandžama lava: Roman iz doba hrvatske narodne dinastije
Roman prikazuje burne događaje u ranom srednjovekovnom periodu Hrvatske, borbu za vlast, spoljne pretnje i sudbine likova uhvaćenih u političke intrige i ratove – simbolično „lavlje kandže“ kao opasnost koja preti hrvatskoj državi i narodu.
U službi kalifa: historijski roman iz dobe hrvatske straže u Španiji
„U službi kalifa“ (1907) je istorijski roman Velimira Deželića starijeg o hrvatskim vojnicima u službi mavarskog kalifa u srednjovekovnoj Španiji, njihovom herojstvu i sukobu između hrišćanstva i islama.





