Velimir Deželić-st.
Velimir Deželić st. (Zagreb, 23. IV. 1864 – Zagreb, 11. I. 1941) hrvatski je književnik, publicist, povjesničar-kulturant i katolički društveni radnik. Potekao je iz građanske obitelji; pravnik po struci, djelovao je u državnoj službi (Dvorsko i bansko vijeće, kasnije ministarstva), a paralelno se bavio uredničkim, arhivskim i kulturno‑političkim radom. Jedan je od najaktivnijih zagrebačkih intelektualaca prijelaza 19./20. stoljeća: suurednik i suradnik brojnih listova (Hrvatska, Katolički list, Vienac, Hrvatska prava, Hrvatska straža), član i voditelj društava (Hrvatsko katoličko društvo, Matica hrvatska, Družba “Braća hrvatskoga zmaja”, Hrvatsko starinarsko društvo). Kao katolički laik sustavno je popularizirao nacionalnu povijest i kult sveca zaštitnika te poticao izdavaštvo “knjiga za puk”.
Deželić st. piše na razmeđu povijesne proze, biografije i publicistike. Sklon je jasnoj, pripovjednoj rečenici, dokumentarnoj podlozi i moralno‑odgojnoj poanti. U središtu su mu hrvatski srednji vijek, nacionalni identitet i kršćanska tradicija, s naglašenom ulogom Crkve u kulturnom kontinuitetu. Bio je i marljiv bibliograf, priređivač spomenica i urednik popularnih edicija koje su širile čitateljsku bazu.
Izbor bibliografije:
- Povijesno‑biografske knjige i eseji: Petar Krešimir; Zvonimir, kralj hrvatski; Tomislav; Koloman i Hrvatska; Hrvatski junaci i mučenici; Sveti Jeronim Dalmatin; Hrvatski blaženici i sveci (razni prigodni zapisi).
- Romani i pripovijetke s povijesnim temama: Križari, Pod carem i kraljem, Po zvjezdanoj stazi (moralno‑povijesne pripovijesti s izraženom odgojnom namjenom).
- Kulturno‑povijesne i zbornik‑knjige: Spomenica tisućgodišnjice Kraljevstva Hrvatskoga; priručne knjižice o hrvatskim gradovima, crkvenim ustanovama i znamenitim osobama.
- Publicistika i polemika: članci o odgoju, obitelji, društvenom moralu, ulozi katolištva u kulturi; programatski tekstovi u katoličkom i pravaškom tisku.
- Urednički i priređivački rad: suradnja s Maticom hrvatskom i Družbom “Braća hrvatskoga zmaja”; pokretanje niza poučnih knjižica; uređivanje almanaha, spomenica i kalendara.
Deželić st. nije prvenstveno inovator forme, nego iznimno učinkovit posrednik povijesnog znanja. Njegove knjige, pisane “za šire čitateljstvo”, učvrstile su popularne slike o hrvatskim vladarima i svecima te oblikovale građanski kanon čitanja između dva rata. U školama i u laičkim udrugama služile su kao čitanke povijesnog pamćenja. Kritika mu je zamjerala programsku didaktiku i ideološku zauzetost, ali i priznavala dokumentarnu revnost, preglednost i stilsku čitkost.
Otac je Velimira Deželića mlađeg (1895.–1976.), književnika i publicista koji je nastavio obiteljsku kulturnu liniju. Rukopisna i korespondencijska ostavština čuva se u zagrebačkim zbirkama (HAZU, NSK). Danas se Deželić čita kao autor temeljnih popularnih sinteza o srednjovjekovnim vladarima i kao svjedok katoličkog intelektualnog pokreta koji je snažno obilježio hrvatsku kulturu prve polovice 20. stoljeća.
Naslovi u ponudi
Mandaljena pobjednica
Bosanska devojka Magdalena (Mandaljena) Pereš Vuksanović, zavetovana Bogu i čednosti, pobegla je od prisilnog braka pod turskom vlašću u 17. veku i na kraju postala franjevačka trećogodišnjica u Rimu, gde je i umrla sa ugledom svetosti.
Petar Krešimir
Biografska i istorijska naracija o kralju Petru Krešimiru IV: od jačanja hrvatske države i Crkve do političkih tenzija i pomorskih bitaka. Čita se kao živa lekcija srednjeg veka. Prvo izdanje.
Prokleti grad: Maledictum castrum Medved
Istorijski roman smešten oko Medvedgrada i zagrebačkog Gradeca. Prikazuje političke intrige, borbe za vlast, sukobe između plemića i građana i sudbinu devojke Janje, simbola slobode i žrtve u burnim vremenima.
U buri i oluji
U pandžama lava: Roman iz doba hrvatske narodne dinastije
The novel depicts turbulent events in early medieval Croatia, the struggle for power, external threats, and the fates of characters caught up in political intrigue and wars – symbolically the "lion's claws" as a danger threatening the Croatian state and p




