August Šenoa
August Šenoa (14. studenoga 1838. – 13. prosinca 1881.) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih književnika 19. stoljeća i utemeljitelj moderne hrvatske književnosti. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Pragu, a nakon povratka u domovinu radio je kao novinar, urednik i gradski bilježnik. Njegov rad imao je velik utjecaj na kulturni život tadašnje Hrvatske.
Šenoa je najpoznatiji po povijesnim romanima koji kombiniraju romantične, realističke i nacionalne elemente, poput Zlatarevo zlato (1871), Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna i Diogenes. U tim djelima uspješno je rekonstruirao hrvatsku povijest i ujedno promicao domoljublje, moralne vrijednosti i društvenu odgovornost.
Pisao je i pripovijetke, pjesme, kritike i feljtone, te uređivao časopis Vijenac, preko kojeg je oblikovao književne i kulturne tokove. Posebno je značajan njegov jezični doprinos – zalagao se za standardizaciju hrvatskog jezika i njegovo obogaćivanje književnim izrazom.
Umro je mlad, u 43. godini, nakon što je obolio pomažući unesrećenima tijekom velike zagrebačke poplave 1880. godine. Njegov književni i kulturni utjecaj ostaje trajan temelj hrvatske književnosti.
Naslovi u ponudi
Djela I. svezak
Pjesme, Članci i feljtoni, pisma, dnevnik, slikovni prilozi
Karamfil sa pjesnikova groba / Pruski kralj / Turci idu / U akvariju
Sabrana djela Augusta Šenoe, knjiga VI.
Karanfil s pjesnikova groba i druge pripovijesti
Kletva 1-2
Pripovijetka je smještena u srednjovjekovni Zagreb i bavi se temom sukoba između ljubavi i okrutne pravde. Radnja prati mladu djevojku Janju, čiji voljeni Jurko biva nepravedno osuđen i pogubljen zbog lažne optužbe da je ubio sina uglednog građanina.
Kletva I-II
Ovaj po obimu najveći Šenoin povijesni roman, krase vrlo živi dijalozi, te izvanredni realistički opisi, kao i Šenoina umješnost fabuliranja, atraktivan je i interesantan za svakog čitaoca.
La trezoro de l'orajisto
Prijevod Šenoinog romana Zlatarovo zlato na esperanto.