August Šenoa
August Šenoa (1838. – 1881.), hrvatski književnik, pjesnik, romanopisac, kritičar i urednik, rođen je 14. studenoga 1838. u Zagrebu, gdje je umro 13. prosinca 1881. Smatra se utemeljiteljem modernoga hrvatskog romana i jednim od najznačajnijih pisaca hrvatske književnosti 19. stoljeća. Razdoblje njegova djelovanja poznato je kao Šenoino doba, obilježeno procvatom realističke proze i jačanjem nacionalne književnosti.
Školovao se u Zagrebu, Pečuhu i Pragu, gdje je studirao pravo i upoznao europske književne i političke ideje. Po povratku u Zagreb djelovao je kao novinar, kazališni kritičar, dramaturg Hrvatskoga narodnog kazališta i gradski senator. Od 1874. do smrti uređivao je književni časopis Vienac, koji je pod njegovim vodstvom postao središnje mjesto hrvatskoga književnog života.
Književni ugled stekao je povijesnim romanom Zlatarovo zlato (1871.), koji se smatra prvim hrvatskim povijesnim romanom. U njemu prikazuje Zagreb 16. stoljeća, povezujući ljubavnu priču s društvenim sukobima i povijesnim zbivanjima.
Slijede romani Čuvaj se senjske ruke (1875.), Seljačka buna (1877.) i Diogenes (1878.), u kojima istražuje odnos pojedinca i povijesti, nacionalni identitet, društvenu nepravdu i borbu za slobodu. Njegov posljednji roman, Kletva, ostao je nedovršen.
Među pripovijetkama ističu se Prijan Lovro (1873.), Prosjak Luka (1879.) i Branka (1881.), djela koja donose realistične prikaze društvenih odnosa, siromaštva, obrazovanja i položaja pojedinca. Pisao je i pjesme, feljtone, kazališne kritike te književne eseje.
Šenoa je zagovarao književnost blisku narodu, sposobnu istodobno obrazovati, zabaviti i potaknuti društveni napredak. Njegov stil odlikuju živopisni likovi, dinamična radnja, povijesna vjerodostojnost i jasna moralna poruka.
Svojim romanima, pripovijetkama i uredničkim radom postavio je temelje hrvatske realističke književnosti te snažno utjecao na razvoj nacionalne kulture i čitateljske publike.
Naslovi u ponudi
Djela Augusta Šenoe: Članci / Kritike / Govori / Zapisi / Pisma
U člancima, kritikama, govorima, zapisima i pismima August Šenoa iznosi književne, društvene i političke stavove. Promiče nacionalnu svijest, kulturni razvoj, obrazovanje i moralne vrijednosti te komentira suvremena zbivanja.
Djela Augusta Šenoe - Kanarinčeva ljubovca
"Kanarinčeva ljubovca" (1880.) Šenoina je pripovijest koja se često ističe kao njegova najuspjelija, odnosno kao jedno od najzrelijih njegovih realističkih djela općenito.
Djela Augusta Šenoe: Karanfil s pjesnikova groba - Prva knjiga pripovijedaka
Eine Sammlung von Kurzgeschichten von August Šenoa, in denen Liebe, historische und soziale Themen miteinander verwoben sind. Der Autor schildert das Leben der Kroaten, moralische Werte, soziale Ungerechtigkeiten und das Schicksal einzelner Personen und v
Djela Augusta Šenoe - Kletva 1 dio
August Šenoa began publishing this extensive historical novel of his in 1880 in Narodne novine. Death prevented Šena from completing this work. Based on his writings, the novel was continued and completed by Josip Eugen Tomić.
Djela Augusta Šenoe - Mladi gospodin, Prosjak Luka
Der junge Herr beschreibt das Leben des Kaplans Janko Lugarić, der mit bürgerlichem Namen Janko Puškarić (1801-1874) hieß und bis zu seinem Tod Kaplan in den Pfarreien Hrvatsko Zagorje, Pokuplje und Turopolje war. Luka der Bettler ist ein Roman von August
Djela Augusta Šenoe - Pjesme, Putopisi, Ljubica
Djela Augusta Šenoe: Seljačka buna
August Šenoas historischer Roman, der 1877 in Vijenec erschien und 1878 als Buch veröffentlicht wurde. Der Roman trägt den Untertitel „Historische Erzählung XVI“. Jahrhundert“ und kann daher als historische Monographie in Romanform betrachtet werden.
Djela Augusta Šenoe: Zagrebulje i drugi feljtoni
Zbirka novinskih tekstova u kojima autor živopisno opisuje zagrebački život 19. stoljeća, kritizira društvene nepravde i promiče kulturni, moralni i građanski napredak.